#103 Zašto volimo Pepeljugu?
Merlin's Tour of the Universe - Neil deGrasse Tyson (knjiga), The Shapes of Stories - Kurt Vonnegut (video), The Pattern-Seeking Fallacy - Jason Cohen (članak)
PREPORUKE
Kratki odgovori na velika pitanja
KNJIGA: Merlin's Tour of the Universe - Neil deGrasse Tyson
Jeste li ikada razmišljali šta bi se dogodilo da skočite u rupu kroz cijelu Zemlju? Ili zašto vanzemaljci možda nikad ne bi razumjeli šta im govorimo? Ako vas ovakva pitanja intrigiraju, Merlin’s Tour of the Universe je knjiga za vas.
Neil deGrasse Tyson je najpoznatiji popularizator nauke današnjice. Od serija poput The Big Bang Theory do odluke da Pluton više nije planeta, Tyson ne prestaje izazivati pažnju (i poneku kontroverzu). Njegov smisao za humor i sposobnost da najkomplikovanije pojmove objasni jednostavno razlog su zašto ga prate milioni ljudi širom svijeta.
Šta čini ovu knjigu posebnom? Kroz lik prijateljskog vanzemaljca Merlina, Tyson odgovara na stvarna pitanja čitalaca – kratko, jasno i često urnebesno smiješno. Ovo nije naučni udžbenik, već zabavan vodič kroz svemir, gdje se znanje prepliće s humorom i fascinantnim uvidima.
Iako knjiga još nije prevedena na naš jezik, mnogi njegovi drugi naslovi već jesu – i s bilo kojim od njih nećete pogriješiti. A ako želite saznati više o Tysonu i njegovom pogledu na svijet, poslušajte sjajan intervju u podcastu People I (Mostly) Admire.
Zašto volimo iste priče?
VIDEO: The Shapes of Stories - Kurt Vonnegut
Jeste li znali da se sve priče mogu nacrtati? Tako je barem vjerovao Kurt Vonnegut, jedan od najgenijalnijih pisaca 20. stoljeća.
U samo četiri minute, Vonnegut, sa svojim prepoznatljivim humorom, objašnjava kako sve priče – od bajki poput Pepeljuge do holivudskih blockbustera – slijede određene "oblike". Njegovi crteži "čovjeka u rupi" (junak upadne u nevolju, pa se izvuče) i Pepeljuginog uspona do sreće otkrivaju zašto volimo priče koje nam pričaju.
Vonnegut ne samo da će vas nasmijati, nego i natjerati da na svoje omiljene priče gledate potpuno novim očima.
Proroci, košarkaši i varljive hipoteze
ČLANAK: The Pattern-Seeking Fallacy - Jason Cohen
Ljudi su majstori u traženju obrazaca – čak i tamo gdje ih nema. Vidimo oblike u oblacima, čitamo sudbinu u šumovima, i često vjerujemo da smo otkrili pravilo kad je riječ o čistoj slučajnosti.
Primjer? Košarka. Kažu da igrači mogu imati “vruću ruku” kad pogađaju šut za šutom, ili da su “hladni” kad ih ne ide. Ali, šta ako su to samo iluzije, a mi pokušavamo nametnuti smisao tamo gdje ga nema?
Članak The Pattern-Seeking Fallacy objašnjava ovu fascinantnu grešku u razmišljanju. Prekopavate brdo podataka dok ne nađete nešto što izgleda kao pravilo, i odmah povjerujete da ste otkrili nešto značajno. A često ste samo gledali nasumičnost.
Rješenje? Prvo postavite hipotezu, pa je testirajte. Nikada obrnuto. Ili, kako je to rekao slavni fizičar Enrico Fermi:
Postoje dva moguća ishoda: ako rezultat potvrdi hipotezu, napravili ste mjerenje. Ako je rezultat suprotan, napravili ste otkriće.
Smijemo se Nostradamusu zbog njegovih proročanstava, ali koliko često i sami činimo istu grešku – samo s vlastitim podacima?
ZANIMLJIVOSTI
Kako je ametist izgubio sjaj?
Jeste li znali da je ametist nekada smatran dragim kamenom?
Njegova prelijepa ljubičasta boja simbolizirala je luksuz i rijetkost. Ali sve se promijenilo u 19. stoljeću kada su otkrivene ogromne naslage ovog minerala u Brazilu. Kako je ponuda porasla, cijena je pala, a ametist je prestao biti dragocjen - barem u ekonomskom smislu.
Danas se samo četiri kamena smatraju pravim dragim kamenjem: dijamanti, rubini, smaragdi i safiri. Ova ekskluzivna lista rezultat je kombinacije rijetkosti, čvrstoće i historijske vrijednosti. Ostali, poput ametista ili topaza, spadaju u kategoriju poludragog kamenja, iako im ljepota nije ništa manje impresivna.
Priča o ametistu podsjeća nas da je vrijednost često stvar percepcije – i tržišta.
Vilenjaci ili patuljci? Art Nouveau i Art Deco
Ako ste ikada gledali Gospodara prstenova ili Hobita, znate razliku: vilenjaci prave graciozne, fluidne oblike, dok patuljci vole čiste linije, geometrijske obrasce i sjaj metala. Slično je i s Art Nouveau i Art Deco stilovima – dva umjetnička pravca koja su oblikovala arhitekturu, dizajn i dekoraciju 20. stoljeća.
Art Nouveau (poznat i kao secesija) se pojavio krajem 19. stoljeća, inspirisan prirodom. Njegove vijugave linije podsjećaju na vinovu lozu ili nježne cvjetove, a sve u duhu spajanja umjetnosti i svakodnevnog života. Zamisao je bila da umjetnost uljepša svaki kutak svijeta.
Art Deco, nasuprot tome, donosi estetiku modernosti. Pojavljuje se u dvadesetim godinama prošlog stoljeća, inspirisan brzim napretkom tehnologije i luksuznim materijalima. Pravilne linije, simetrija i sjaj zlata, srebra i stakla simbolizuju optimizam ere.
Dok vas Art Nouveau vodi u šumu vilenjaka, Art Deco vas stavlja u srce industrijskog sjaja. U kojem stilu se pronalazite?
Dizajn koji traje 70 godina
Prije hemijskih olovaka, pisanje je bilo mukotrpan proces s guščijim perima i tintom. Sve se promijenilo kada je László Bíró, mađarski novinar, 1938. izumio kuglicu koja ravnomjerno nanosi gustu tintu koja se brzo suši.
Njegov izum bio je revolucionaran, ali preskup za širu javnost. Tu na scenu stupa Marcel Bich, francuski industrijalac koji je zamijenio metalno kućište plastikom i omogućio masovnu proizvodnju. Tako je nastala Bic Cristal, jednostavna, pouzdana i jeftina olovka koja se od 1950-ih prodala u više od 100 milijardi primjeraka.
Tajna Bicova uspjeha? Dizajn koji se nije mijenjao 70 godina: prozirno kućište, kapica s rupom zbog sigurnosnih standarda i cijena koju svako može priuštiti. Bic je dokaz da inovacija ne mora biti složena - ključ je u jednostavnosti i pristupačnosti.
CITAT
Knjiga je zaista nevjerovatna stvar. Plosnati predmet napravljen od drveta, s fleksibilnim stranicama na kojima su ispisane čudne tamne šare. Ali dovoljan je jedan pogled, i već ste u umu druge osobe – možda nekoga ko je mrtav hiljadama godina. Kroz vjekove i milenije, autor vam jasno i tiho govori, direktno u vašu svijest. Pisanje je možda najveći izum čovječanstva – ono povezuje ljude koji se nikada nisu sreli, građane dalekih epoha. Knjige razbijaju okove vremena. Svaka knjiga je dokaz da su ljudi sposobni stvarati magiju.
CARL SAGAN
Hvala Ti Adnane.