#104 Priče o revolucijama
Noćna straža - Terry Pratchett (knjiga), 100 minuta buke - Hrvoje Klasić (podkast), Pravilo 37% (life hack)
PREPORUKE
Kad revolucija pokuca na vrata
KNJIGA: Night Watch | Noćna straža - Terry Pratchett
Noćna straža Terryja Pratchetta nije samo fantazija – to je priča o hrabrosti, odgovornosti i revoluciji, smještena u haotični svijet Ankh-Morporka koji neodoljivo podsjeća na naš. Ako još niste čitali Pratchetta, evo tri razloga zašto početi baš od ove knjige:
Borba za pravdu počinje od pojedinca
Komandant Sam Vimes ne želi biti heroj, ali kad ga okolnosti vrate u prošlost, mora stati na čelo revolucije protiv korumpiranih vlasti. Noćna straža je podsjetnik da se prava i slobode ne dobijaju – osvajaju se, a građanska hrabrost počinje tamo gdje prestaje pasivnost.Pratchettovo remek-djelo
Pratchett nije samo satiričar i filozof, već i vrhunski pripovjedač. Njegov smisao za humor, raspon likova i oštri dijalozi garantuju da ovu knjigu nećete lako zaboraviti. Guardian ju je s pravom uvrstio među 100 najboljih knjiga 21. stoljeća.Humor i satira s dubljom porukom
Iako smještena u fantastični Discworld, priča o revoluciji nosi univerzalne lekcije. Pratchett istražuje apsurdnost vlasti bez odgovornosti i moć solidarnosti običnih ljudi. Njegov ironični humor prikazuje tamnije strane društva, ali uvijek ostavlja prostora za nadu i vjeru u promjene.
Ako vas frustrira stanje u svijetu ili osjećate da mali glasovi ne mogu napraviti razliku, možda će vas Noćna straža razuvjeriti.
Inspiracija iz naše prošlosti
VIDEO PODKAST: 100 minuta buke - Hrvoje Klasić
Ako posjetite Francusku, primijetit ćete brojne spomenike posvećene članovima pokreta otpora. Francuzi se s pravom ponose njihovom ulogom u Drugom svjetskom ratu. Međutim, u stvarnosti je njihov doprinos bio simboličan, više nalik nespretnim pokušajima iz serije Alo Alo nego ozbiljnoj vojnoj sili.
Nasuprot tome, jugoslavenski partizani predstavljali su pravo čudo otpora. Bili su najmasovniji i najefikasniji antifašistički pokret u Evropi, predvođen Komunističkom partijom koja je nekim čudom uspjela mobilizovati narod iako je prije rata dvije decenije bila u ilegali. Njihov uspjeh bio je bez presedana: Jugoslavija je jedina evropska zemlja koja je oslobođena vlastitom vojskom, sa 850.000 boraca na kraju rata.
Hrvoje Klasić, najpopularniji historičar na našim prostorima, istražuje ovu fascinantnu priču u svom novom dokumentarnom serijalu Partizani. U podkastu 100 minuta buke, Klasić s entuzijazmom i preciznošću objašnjava zašto je partizanski otpor bio jedinstven u svjetskoj historiji, te zašto ga nikada ne smijemo zaboraviti.
Cijeli serijal dostupan je na YouTubeu i donosi priču koju mlađe generacije tek trebaju otkriti. Ako želite saznati više o jednoj od najsvjetlijih tačaka naše prošlosti, ovo ne smijete propustiti.
Pravilo 37%: rješenje za FOMO i bolje odluke
Strah da ćete propustiti nešto bolje (FOMO) vas može natjerati da tražite unedogled, dok prerano odlučivanje često vodi žaljenju. Srećom, matematičari su smislili elegantno rješenje: pravilo 37%.
Pravilo kaže: ako znate koliko ćete opcija razmotriti i želite odabrati najbolju, pregledajte prvih 37% bez donošenja odluke. Nakon toga birate prvu koja je bolja od svih prethodnih.
Kako to izgleda u stvarnom životu?
Zamislite da birate stan i planirate pregledati 20 stanova. Prvih 7 gledate bez srkleta i samo procjenjujete šta vam se sviđa. Prvi naredni stan koji je bolji od svih prije njega je vaš izbor. Isto vrijedi za odabir hotela, kandidata za posao, pa čak i filmova na Netflixu (jer da, "šta ćemo gledati" je univerzalni problem).
Zašto ovo fercera u praksi? Pravilo daje dobar balans: dovoljno istraživanja da znate šta je moguće i pravovremeno odlučivanje da ne gubite vrijeme. Naravno, nije nepogrešivo - onaj savršeni stan mogao je biti treći na listi - ali vas spašava od beskrajnih dilema.
Samo ga nemojte koristiti za odabir partnera!
ZANIMLJIVOSTI
Anti Deda Mrazovi
Jeste li znali da Deda Mraz ima svoje mračne kolege širom Evrope?
Zimski folklor krije zastrašujuće likove koji podsjećaju na važnost discipline i truda, posebno u vremenima kada su zime bile surove, a lijenost opasna. Evo nekoliko najpoznatijih:
Krampus (srednja Evropa): Rogati demon koji nestašnu djecu kažnjava bičem i lancima na Krampusnacht (5. decembar). Danas su njegovi festivali omiljena atrakcija u alpskim zemljama.
Belsnickel (Njemačka): Dolazi s vrećom slatkiša u jednoj ruci i štapom u drugoj, spreman da nagradi ili kazni, ponekad i u isto vrijeme.
Frau Perchta (Austrija i Bavarska): Božićna vještica koja nagrađuje vrijedne i kažnjava lijene tokom dvanaest dana Božića. Njena priča vuče korijene iz pretkršćanskih običaja.
Jólakötturinn (Island): Ogromna mačka koja proždire one bez nove odjeće za Božić. Pogađate, novom odjećom su se nagrađivali samo oni koji su završili svoje zadatke.
Grýla (Island): Planinski trol koji lovi neposlušnu djecu, dok njenih 13 sinova donose poklone ili nestašluke svake noći prije Božića.
Možda je vrijeme da izumimo novog demona koji će nas progoniti ako ne ispunimo novogodišnje odluke? 🎄
Neka ljubi se istok i zapad
Zašto su Španci osvojili Ameriku, a ne obrnuto? Jared Diamond, autor knjige Guns, Germs, and Steel (obrađena u 33. broju), ima zanimljivu hipotezu: sve je u geografskom smjeru kontinenata.
Evroazija se proteže u smjeru istok-zapad, dok su Amerike i Afrika orijentisane sjever-jug. Ova razlika u orijentaciji ima ogroman uticaj. Zemljišta na istoj geografskoj širini dijele slične klime, dužinu dana i sezonske promjene, što olakšava širenje usjeva, životinja i tehnologija. Nasuprot tome, kontinenti usmjereni sjever-jug nailaze na drastično različite klimatske zone koje otežavaju razvoj i razmjenu.
Primjer? Konji i pšenica su se brzo širili duž umjerenih zona Evrope i Azije. Nasuprot tome, lama - jedina velika domaća životinja u Južnoj Americi - nije mogla preći tropsku barijeru Paname do Sjeverne Amerike.
Kada plan A ne upali
Mnoge današnje globalne platforme započele su s potpuno drugačijim idejama.
U startup svijetu, pivot označava trenutak kada kompanija promijeni pravac kako bi pronašla uspješniji model. Evo pet zanimljivih primjera:
TikTok: Počeo je kao edukativna aplikacija Cicada, ali su osnivači brzo shvatili da tinejdžeri više vole lip-syncati uz hitove nego učiti. Rezultat? Rebrendiranje u Musical.ly, a zatim globalni fenomen TikTok.
YouTube: Prvobitno zamišljen kao stranica za upoznavanje kroz video profile, ubrzo je postao platforma za dijeljenje svih vrsta video sadržaja (a iz nekog razloga posebno mačaka).
X / Twitter: Izrastao je iz Odea, propale aplikacije za podcasting. Na zapadu je izazvao revoluciju, ali se na našim prostorima iz nekog razloga nije primio.
Facebook: Započeo je kao studentska platforma za ocjenjivanje atraktivnosti kolega. Zuckerberg je shvatio da platforma ima mnogo veći potencijal, recimo uticanje na rezultate izbora.
Shopify: Nastao iz prodavnice snowboard opreme. Kada su osnivači shvatili da njihov softver za prodaju privlači više pažnje, odlučili su se fokusirati na e-commerce.
Ko zna, možda i ovaj newsletter jednog dana pivotira u dijeljenje recepata.
CITAT
Misliš da je skupo platiti profesionalca? Sačekaj da vidiš koliko će te koštati amater.
RED ADAIR
Uzivao sam - hvala