#106 Igre kao ogledalo društva

The Player of Games - Iain M. Banks (knjiga), Can Capitalism Save Lives? - Bryan Caplan (video), 25 Useful Ideas for 2025 - Gurwinder Bhogal (članak)

PREPORUKE

Kad igre vladaju svijetom

KNJIGA: The Player of Games - Iain M. Banks

Možete li zamisliti svijet u kojem su riješeni svi ključni problemi? U naprednom društvu imena Civilizacija nema siromaštva ni nasilja, a ljudi rade samo ako žele. Sve funkcioniše besprijekorno zahvaljujući naprednoj umjetnoj inteligenciji. Glavni lik Gurgeh je najbolji igrač društvenih igara, uživajući visok status u ovom utopijskom društvu.

Zaplet počinje kada ga tajna služba pozove da učestvuje u igri Azad. Ali Azad nije samo obična igra – ona oblikuje političku i društvenu hijerarhiju carstva koje graniči s Civilizacijom. Svakih šest godina, pobjednik igre ne dobija samo prestiž, već i apsolutnu vlast.

Kroz Gurgehove oči, posmatramo društvo koje na prvi pogled djeluje primitivno, okrutno i kapitalistički licemjerno. Jedini problem? To društvo neodoljivo podsjeća na naše vlastito.

Autor Iain M. Banks postavlja ključno pitanje: šta ako su igre ogledalo našeg društva? Možda nam se čini neobičnim da civilizacija koristi igru za odlučivanje o moći, ali zar naša pravila – od politike do korporativnog svijeta – nisu svojevrsne igre?

Uticaj ove knjige nadilazi književnost. U čast autora, SpaceX Elona Muska je nazvao dva svoja broda prema onima iz knjige: Just Read the Instructions i Of Course I Still Love You.

The Player of Games je idealan uvod u Banksov serijal Culture. Ovo je knjiga koja vas poziva da razmislite o pravilima društva i vlasti – i možda ih sagledate iz potpuno nove perspektive.

---

Ekonomisti protiv javnog mnijenja

VIDEO: Can Capitalism Save Lives? - Bryan Caplan

Ekonomisti često vide svijet drugačije. Dok javnost često negativno doživljava međunarodnu trgovinu i tehnologiju zbog straha od gubitka radnih mjesta, ekonomisti ih hvale zbog viših plata i boljeg standarda života. U 19. stoljeću, većina ljudi radila je u poljoprivredi, ali je životni standard bio očajan. Napredak je došao upravo zahvaljujući trgovini i inovacijama.

Još jedna razlika između ekonomista i većine ljudi je stav prema slobodnom tržištu. Javnost je često skeptična prema firmama, pa ih tako smatra pohlepnim monopolistima. Međutim, konkurencija prisiljava firme da nude bolje proizvode i usluge. O tome je još prije 250 godina pisao Adam Smith, koji se smatra ocem ekonomske misli:

Našu večeru ne dugujemo dobroti mesara, pivara ili pekara, već njihovoj brizi za vlastitu korist.

Ekonomista Bryan Caplan u četverominutnom videu nudi tržišna rješenja za velike probleme: legalizacija tržišta bubrega mogla bi riješiti nedostatak za transplantacije, dok bi trgovanje emisijama smanjilo zagađenje zraka.

A ako vas zanima šta ekonomisti misle o migracijama, toplo preporučujem Caplanovu knjigu Open Borders o kojoj sam pisao u 4. broju.

---

Pet ideja koje čine razliku

ČLANAK: 25 Useful Ideas for 2025 - Gurwinder Bhogal

Autor Gurwinder Bhogal sastavio je listu od 25 korisnih mentalnih modela, a ovo je mojih pet favorita:

1. Region-Beta Paradoks
   Često se ne odlučujemo na promjene jer stvari nisu dovoljno loše. Ako je posao nepodnošljiv, dat ćemo otkaz, ali ako je samo ok, trpit ćemo ga godinama.

2. Princip tamnog ega
   Plemeniti ciljevi poput društvene pravde često privlače manipulativne ličnosti koje koriste aktivizam za vlastitu promociju i dominaciju.

3. Efekat učenika
   Najbolji način da nešto naučimo je da to pokušamo prenijeti drugima.

4. Pristrasnost prema događajima
   Loše vijesti vladaju naslovnicama jer se dešavaju brzo i dramatično, dok dobre vijesti dolaze postepeno i često ostaju nezapažene.

5. Efekat razvodnjavanja
   Više argumenata ne znači da ćemo biti uvjerljiviji, jer najslabiji argumenti umanjuju snagu onih najjačih.

---

ZANIMLJIVOSTI

Potopljeni kontinent

Jeste li čuli za Zelandiju? Ovaj skriveni kontinent, većinom potopljen pod Pacifikom, prostire se na gotovo 5 miliona kvadratnih kilometara, otprilike dva puta manje od Evrope. Novozelandski vrhovi, poput Južnog i Sjevernog ostrva, jedini su dio njegove površine koji se vidi.

Grupa naučnika je 2017. godine predložila da Zelandija bude priznata kao zaseban kontinent, ali debata još uvijek traje. Neki je nazivaju potopljenim kontinentom, a drugi kontinentalnim fragmentom ili mikrokontinentom, poput Madagaskara.

Ne postoji ni univerzalan konsenzus oko broja kontinenata. U engleskom govornom području, kao i kod nas, uči se model sa sedam kontinenata. Međutim, Rusi smatraju da ih je šest, jer Evroaziju tretiraju kao jednu cjelinu. U Latinskoj Americi također preferiraju model sa šest kontinenata, spajajući Sjevernu i Južnu Ameriku.

Čak i Olimpijski krugovi prate svoju logiku – predstavljaju pet naseljenih kontinenata, izostavljajući Antarktik.

A ako ćemo biti pošteni, nema logike da Evropa bude zaseban kontinent, dok Indija ostaje samo potkontinent.

---

Nova plava zona

Šta je zajedničko Ikariji (Grčka), Sardiniji (Italija) i Okinavi (Japan)? Radi se o "plavim zonama" – regijama gdje ljudi žive izuzetno dugo i zdravo.

A nedavno im se pridružio i Singapur. Očekivana životna dob u ovom gradu-državi porasla je sa 65 na 86 godina, dok se u posljednjih 10 godina udvostručio broj stogodišnjaka. Za razliku od drugih plavih zona, singapurska dugovječnost nije rezultat stoljetnih tradicija, već pažljivo osmišljenih politika:

• Pješačenje kao svakodnevica: Visoki porezi na automobile tjeraju građane da pješače ili koriste javni prevoz. Većina stanovnika živi unutar 400 metara od najbliže metro stanice.

• Zdrava ishrana na dohvat ruke: Hrana bogata šećerom je oporezovana, dok se zdrave opcije subvencioniraju. Jasno označavanje zdravijih proizvoda olakšava izbor.

• Više porodičnih druženja: Podsticaji za porodice koje žive blizu svojih starijih članova (usamljenost je nažalost jedan od vodećih uzroka smrtnosti).

Ključ svega? Povjerenje u sistem. Čak 70% građana Singapura vjeruje vladi, omogućavajući implementaciju ovih mjera. A zbog toga nisam optimista da bi ovakav model mogao zaživjeti i kod nas.

---

Sprej koji je podmazao svijet

Ako niste koristili WD-40, sigurno ste barem čuli za ovaj višenamjenski sprej. Poput superljepila ili najlona, WD-40 je prvobitno izumljen za potrebe vojske, ali je kasnije postao nezamjenjiv proizvod u domaćinstvima širom svijeta.

Prije gotovo 70 godina, mali startup iz San Diega dobio je zadatak da riješi problem korozije na raketi Atlas, prvom američkom interkontinentalnom projektilu. Nakon 40 pokušaja, usavršili su formulu i nazvali je WD-40 (Water Displacement, 40th attempt).

Zaposleni su brzo shvatili da WD-40 može mnogo više od zaštite raketa. Počeli su ga nositi kući kako bi podmazivali vrata, uklanjali hrđu i štitili motore.

Danas se WD-40 prodaje u skoro svim zemljama svijeta, a kompanija koja ga proizvodi vrijedi preko 3 milijarde dolara.

---

CITAT

Ne sjećam se knjiga koje sam pročitao, kao ni obroka koje sam pojeo, ali me je i jedno i drugo oblikovalo u ono što jesam.
RALPH WALDO EMERSON