#109 Slučajna otkrića, tajni agenti i slavenska bajka
Iskorijenjena - Naomi Novik (knjiga), Le Bureau des Légendes; Slow Horses; Line of Duty (serije), Pristup za minimiziranje žaljenja (life hack)
PREPORUKE
Fantazija ukorijenjena u slavenskim mitovima
📕 KNJIGA: Iskorijenjena | Iskorenjena | Uprooted - Naomi Novik
Na prvi pogled, Iskorijenjena zvuči kao poznata priča: selo na rubu tame, moćni čarobnjak i zla Šuma koja polako guta svijet. Ali ispod te klasične fasade krije se nepredvidiva, zrela priča u kojoj magija ima težinu, a odluke pravu cijenu.
Glavna junakinja Agnieška nije ni izabrana ni posebna, barem ne u klasičnom smislu. Njena nespretnost, tvrdoglavost i vezanost za dom čine je stvarnijom od tipičnih heroina, dok se kroz njen pogled otkriva svijet u kojem su granice između dobra i zla zamagljene.
Autorica Naomi Novik je crpila inspiraciju iz slavenskog, posebno poljskog folklora, pa se u priči susrećemo s motivima poput Babe Roge i drevne, žive Šume koja više podsjeća na lik nego na kulisu. Taj spoj narodnih mitova i modernog pripovijedanja daje knjizi težinu i atmosferu koja vas uvlači od prve stranice.
Tri špijunske serije koje vrijedi pogledati
🎥 TV SERIJE: Le Bureau des Légendes; Slow Horses; Line of Duty
Moja supruga i ja dijelimo guilty pleasure – špijunske trilere, i kroz godine smo ih zajedno pogledali na desetine. Ove tri serije posebno se izdvajaju kvalitetom, realističnim pristupom i sjajno napisanim likovima.
Le Bureau des Légendes
Francuska serija o operativcima DGSE-a (francuske obavještajne službe) koji balansiraju tajne misije i privatne živote. Fokusirana je na agente koji godinama žive u inostranstvu pod lažnim identitetom, što dodatno komplikuje povratak u stvarni život. Hiperrealistična, precizna i lišena holivudskih klišea, važi za jednu od najboljih serija o modernoj špijunaži.
Slow Horses
Britanski triler s Garyjem Oldmanom kao šefom odjela za otpisane MI5 agente. Sirova, duhovita i s nepredvidivim zapletima, ova serija uspješno kombinuje špijunsku dramu i crni humor. Zasnovana je na serijalu romana Micka Herrona, pa su priča i likovi odlično razrađeni. U drugoj sezoni pojavljuju se i Branko Đurić Đuro i Rade Šerbedžija kao ruski špijuni.
Line of Duty
Napeta serija o britanskoj policijskoj unutrašnjoj kontroli koja raskrinkava korupciju unutar vlastitih redova. Fokus je na ispitivanjima, moralnim kompromisima i složenim istragama, bez suvišnog efekta i akcije. Kritički hvaljena i omiljena kod publike, važi za najuspješniju britansku dramsku seriju svih vremena.
Šta ćete pamtiti kad ostarite?
🧭 LIFE HACK: Pristup za minimiziranje žaljenja
Kad se dvoumite pred važnom odlukom, zamislite sebe u budućnosti, sa 80 godina. Gledate unazad na tu odluku – zbog čega biste više žalili: da ste probali ili da ste igrali na sigurno?
Ovaj jednostavan mentalni trik proslavio je Jeff Bezos kad je odlučivao hoće li napustiti siguran posao na Wall Streetu da pokrene malu online knjižaru. Shvatio je da bi šansa da bude dio nečega velikog bila vrijednija od komfora trenutne karijere. Amazon je nastao upravo zahvaljujući tom razmišljanju.
Pristup za minimiziranje žaljenja ne garantuje uspjeh, ali pomaže da lakše prepoznate šta vam je zaista važno. U trenutku odluke, svakodnevni strahovi i sitne brige mogu djelovati ogromno – ali iz perspektive cijelog života, najčešće žalimo zbog propuštenih prilika.
ZANIMLJIVOSTI
⚔️ Malteški vitezovi: Država bez teritorije
Zamislite državu bez teritorije, ali s pasošima, ambasadama i diplomatskim odnosima s više od 110 zemalja. Suvereni vojni red Malte (SMOM), nekada Ivanovci ili Hospitalci, bio je moćna sila s vlastitim ostrvima, mornaricom i geopolitičkim uticajem. Danas, bez zemlje, ostao je suveren – barem na papiru.
Od vitezova do izbjeglica u smokingu
Jerusalem (1099–1291) – Počeli su kao bolnički red u Krstaškim ratovima, ali su nakon gubitka Svete zemlje postali vojna sila.
Rodos (1310–1522) – Vladali su kao pomorska velesila sve dok ih Osmanlije nisu protjerale.
Malta (1530–1798) – Ostrvo su dobili od cara Karla V u zamjenu za simboličan porez – jedan malteški soko godišnje (da, isti onaj koji je inspirisao filmski klasik sa Humphreyjem Bogartom). Nakon što ih je istjerao Napoleon, nikada nisu dobili novu teritoriju.
Država bez zemlje – nisu jedini
SMOM nije jedini slučaj suvereniteta bez teritorije:
Vatikanski model (1870–1929) – Kada je Italija pripojila Papinsku državu, Vatikan je ostao bez zemlje ali je nastavio diplomatsko djelovanje. Lateranskim sporazumom 1929. dobio je 49 hektara u Rimu.
Templari (1119–1307) – Sličan vojni red s ogromnim bogatstvom, ali za razliku od Malteških vitezova, nisu preživjeli političke spletke.
Crveni krst – Nema teritoriju, ali uživa specijalan status, izdaje dokumente i posreduje u ratnim zonama.
Suverenitet iz sjene
Danas SMOM vodi humanitarne misije, izdaje pasoše, kovanice i poštanske marke, a ima ambasade i na našim prostorima. Bez zemlje su već više od dva vijeka – ali i dalje igraju svoju igru u diplomatskim krugovima.
🚧 Demokratska brana: Kako se Evropa brani od ekstremne desnice
U Njemačkoj Brandmauer, a u Francuskoj cordon sanitaire – demokratska brana koja sprečava krajnju desnicu da dođe na vlast, jer ostale stranke odbijaju ulaziti u koaliciju s njima. Ova taktika nije puko političko manevrisanje, već pouka iz prošlosti, osmišljena da spriječi ponavljanje historijskih grešaka koje su omogućile dolazak totalitarnih režima na vlast.
Zašto je važna?
Hitler i Mussolini nikada nisu pobijedili većinom. Nacistička stranka nikada nije osvojila više od 37% glasova, ali je uz pomoć konzervativaca preuzela vlast i ukinula demokratiju. Mussolini je 1922. imenovan premijerom kompromisom s establišmentom, a u roku tri godine već je bio diktator.
Može li opstati?
Belgija, Nizozemska i Švedska također koriste brane, ali nisu neprobojne. U Italiji, Mađarskoj i SAD-u, populisti su ih zaobišli postepeno – kroz normalizaciju ekstremnih ideja i saveze s oportunistima.
Demokratija ne nestaje odjednom. Prvo dolazi banalizacija radikalnih stavova, zatim kompromisi, a onda institucije postaju nemoćne. Brana nije mehanizam isključivanja, već zaštita protiv urušavanja sistema iznutra.
A ako vas zanima više o ljevici i desnici te gdje se nalazite na političkom spektru, možete uraditi test Politički kompas o kojem sam pisao u 3. broju.
🤯 Slučajna otkrića: Genijalnost uz malo sreće
💡LLM-ovi
Kad je OpenAI (firma iza ChatGPT-a) trenirao svoje modele, očekivali su postepena poboljšanja – ne revoluciju. Obično bi prekinuli trening kad model dođe do tačke “preučenja”, ali greškom su ga pustili da uči znatno duže. Umjesto pukog prisjećanja, AI je neočekivano počeo razumijevati odnose među riječima i konceptima. Ta slučajna greška otvorila je vrata moćnijim modelima koji ne samo da predviđaju tekst, već i razumiju njegovo značenje.
🦠 Penicilin
Alexander Fleming je 1928. primijetio da mu je bakterijska kultura kontaminirana s plijesnima, ali nije odmah uvidio da je otkrio prvi antibiotik. Tek nakon malo razmišljanja (i vjerovatno grižnje savjesti zbog neuredne laboratorije), shvatio je da plijesni ubijaju bakterije. I tako je nepažnja spasila milione života.
🔥 Fosfor
U 17. vijeku, alhemičar Hennig Brand očajnički je tražio način da napravi zlato. Njegova metoda? Kuhanje ogromnih količina urina (koji je zbog boje morao sadržavati zlato, logično). Rezultat? Otkrio je fosfor – prvi hemijski element dobijen u modernom eksperimentu.
🍟 Čips
Jedan gost u restoranu u New Yorku 1853. žalio se da su mu krompirići predebeli. Kuhar George Crum je iz inata isjekao krompir na ultra tanke kriške i ispržio ih do hrskavosti. Gosti su bili oduševljeni.
☢️ Mikrovalna pećnica
Inžinjer Percy Spencer radio je na radarima u Drugom svjetskom ratu kada je primijetio da mu se čokoladica u džepu otopila dok je stajao pored magnetrona. Radoznalost ga je navela da testira druge namirnice, uključujući kokice i jaje (koje mu je eksplodiralo u lice). Tako je slučajno otkriven princip rada mikrovalne pećnice.
CITAT
Samo oni koji će rizikovati da odu predaleko mogu otkriti koliko se zapravo daleko može otići.
THOMAS STEARNS ELIOT
Ova mi je jedna od boljih