#118 Robot koji radije gleda sapunice
Dnevnici jednog Ubibota - Martha Wells (knjiga), How Fascism Works (video), Notebook LM (AI alat)
Dragi radoznali,
Od jučer smo zvanično bliže 2050. nego 2000.
Godina 2000. djeluje kao jučer, ali od nje nas dijeli tačno 9.131 dan. Isto toliko ostalo nam je do 2050. – nekada daleke budućnosti iz filmova naučne fantastike. A evo nas danas, tačno na pola puta.
Ne znam da li će za novih 9.131 dan automobili konačno poletjeti ili ćemo vikende provoditi na Marsu. Ali znam da ćemo opet misliti kako je sve prošlo nevjerovatno brzo.
Uživajte u današnjim preporukama!
PREPORUKE
Robot koji ne voli ljude
📕 KNJIGA: Dnevnici jednog Ubibota | Dnevnici Ubibota | Murderbot Diaries - Martha Wells
Ako ljeto zamišljate kao savršeno vrijeme za avanturu, opuštanje i knjige koje se teško ispuštaju iz ruku, imam odličnu preporuku: Dnevnici jednog Ubibota. Zamislite robota kojem su ljudi toliko naporni da radije gleda TV serije nego spašava svijet. Da, dobro ste pročitali – robot koji obožava sapunice.
Glavni lik ovog neobičnog serijala je Ubibot – sigurnosna jedinica, djelomično robot, djelomično ljudsko biće. Nakon što je hakovao vlastiti kontrolni sistem i stekao slobodu, umjesto da postane klasični osvetnik ili revolucionar, Ubibot ima jedan jednostavan cilj: mir, tišinu i neograničen pristup omiljenim serijama. Problem? Ljudi i cijeli svemir stalno ga uvlače u neočekivane avanture i zavjere.
Svijet u kojem se odvija radnja je fantastično osmišljen: nema vanzemaljaca, ali ljudi su naselili desetine planeta, stvarajući različita društva. Neka su gotovo hipijevske direktne demokratije, dok druga kontrolišu nemilosrdne korporacije koje zadužene ljude pretvaraju u moderne robove. Martha Wells kroz ovaj svemir pruža duhovitu, ali oštru kritiku našeg današnjeg društva.
Posebnu čar ovom serijalu daje kombinacija akcije, misterije i naučne fantastike s neočekivanim humorom koji proizlazi iz Ubibotovog ciničnog, ali uvijek zabavnog pogleda na svijet. Njegove sarkastične opaske i unutrašnji monolozi pružaju inteligentan i duhovit osvrt na teme identiteta, slobode i toga šta nas zapravo čini ljudima.
Ako tražite knjigu koja će vas nasmijati i navesti na razmišljanje, Dnevnici jednog ubibota su idealan izbor za ovo ljeto. Nakon čitanja, vjerovatno ćete robote gledati sasvim drugim očima (i možda malo manje vjerovati svojoj Roombi).
Kako prepoznati fašizam
🎥 VIDEO: How Fascism Works - Jason Stanley
Svijet polako, ali sigurno, klizi ka autokratiji – od Amerike preko Mađarske pa sve do našeg dvorišta. Riječ fašizam često se koristi olako, ali kako nas je podsjećao veliki Umberto Eco, iako je nacizam specifičan historijski oblik fašizma, njegove osnovne karakteristike lako mijenjaju oblike i pojavljuju se u različitim vremenima.
Filozof Jason Stanley sa Univerziteta Yale autor je jednostavne i efektne liste 10 stubova fašističke politike. Evo nekoliko najvažnijih:
Mitološka prošlost – bajkovita nostalgija za idealiziranim, često izmišljenim zlatnim dobom nacije.
Anti-intelektualizam – prezir prema znanju, stručnjacima i kritičarima.
Osjećaj žrtve – većinska grupa vidi sebe kao ugroženu manjinu.
Hijerarhija – vjerovanje da su neki ljudi prirodno superiorni drugima.
Nerealnost – širenje kontradiktornih informacija sve dok javnost više ne zna kome vjerovati (osim lideru).
Vrijednost Stanleyjevog videa (koji traje svega 11 minuta) upravo je u njegovoj jasnoći. Ovi kratki opisi pomoći će vam da lakše prepoznate kada političari koketiraju s fašističkim metodama. Situacija se, nažalost, može vrlo brzo pogoršati – dovoljno je da se nostalgija za starim dobrim vremenima spoji s panikom i poplavom propagande, pa da demokratija nestane preko noći.
Video je izvrstan podsjetnik zašto je važno ostati budan i kritičan prema politici koja ove stubove čini normalnim.
Vaš drugi mozak
📂 AI ALAT: Notebook LM
Ako ste skeptični prema brojnim AI alatima koji iskaču sa svih strana (razumijem vas!), evo jednog koji me stvarno oduševio: Notebook LM.
Najjednostavnije rečeno, Notebook LM je kao vaš privatni ChatGPT, ali s ključnom razlikom – koristi isključivo izvore koje mu vi zadate. Zamislite ovo: napravite digitalnu svesku za određenu temu, projekat ili klijenta, u nju ubacite PDF-ove knjiga, vlastite bilješke, članke ili YouTube linkove, a onda pitate bilo šta. Odgovori koje dobijete uvijek sadrže jasne reference na originalni tekst.
Zašto mi se posebno sviđa?
Potpuna kontrola izvora – nema halucinacija ili izmišljanja, sve je direktno iz vaših materijala.
Detaljno čitanje do 50 knjiga odjednom – doslovno sažvače knjige i izvlači detaljne odgovore s referencama.
YouTube videa – samo zalijepite link, alat automatski napravi transkript i razumije sadržaj, bez obzira na jezik videa.
Dijeljenje sveski – ako radite u timu, lako možete podijeliti projekat s kolegama..
Sažeci i preporuke – savršeno sumira duge tekstove, ali može čak praviti preporuke povezujući više izvora.
Trenutno ga najviše koristim za posao – postavljam precizna pitanja na temelju stručnih knjiga iz mog polja, ali mogućnosti su praktično beskrajne.
Znam, puno je AI alata okolo i lako je izgubiti se u tom moru, ali osim ChatGPT-ja, Notebook LM je jedini koji svakodnevno koristim.
ZANIMLJIVOSTI
🌀 Propriocepcija: tajno čulo koje svi imamo
Kad zatvorenih očiju dotaknete vrh nosa ili zakoračite stepenicom bez gledanja u stopala, oslanjate se na čulo za koje većina nas nije ni čula – propriocepciju. Ovaj naš unutrašnji GPS javlja mozgu položaj tijela u prostoru, omogućavajući nam da bez razmišljanja kontrolišemo pokrete.
Nekoliko fascinantnih činjenica o ovom nepoznatom čulu:
Tiha mreža senzora: Mišići i tetive prepuni su malih receptora (nazvanih Piezo2) koji mozgu šalju informacije o istezanju i položaju udova. Upravo zbog njih možete držati ravnotežu zatvorenih očiju, ali ih alkohol lako prevari!
Kad propriocepcija nestane: Britanac Ian Waterman jedan je od rijetkih koji su ostali bez ovog čula nakon infekcije. Morao je iznova naučiti hodati isključivo očima. U mraku je potpuno nepokretan.
Nos vam raste (ali samo u mozgu): Postoji jednostavna iluzija – ako zatvorenih očiju stavite prst na nos, a neko vam vibrira tetivu bicepsa, mozak misli da vam se ruka izdužila, a nos narastao. Ovo pokazuje koliko nam je osjećaj za tijelo fleksibilan i ranjiv na manipulaciju.
Propriocepciju možda ne primjećujemo dok je tu, ali bez nje bismo doslovno morali razmišljati o svakom koraku.
🎌 Zastave: historija kopiranja
Ako vam se čini da neke zastave liče kao jaje jajetu, niste jedini. Sličnost nije slučajna, a evo nekoliko primjera kako su evropske države međusobno posuđivale ideje:
Holandija → Rusija
Holanđani su prvi, još u 17. stoljeću, došli na ideju trobojnice: crveno-bijelo-plave. Kada je ruski car Petar Veliki 1699. godine posjetio Amsterdam, odlučio je da mu se zastava toliko sviđa da će je ponijeti kući. Naravno, malo je promijenio raspored boja, tek da ne bude preočito.Francuska → Italija (i pola Evrope)
Francuska revolucija donijela je 1789. godine svijetu čuveni bleu-blanc-rouge, trobojni simbol slobode koji je postao pravi marketinški hit širom kontinenta. Kada su Napoleonovi italijanski saveznici nekoliko godina kasnije pravili svoju zastavu, nisu mnogo komplikovali: samo su zamijenili plavu u zelenu, i rođen je italijanski tricolore.Rusija → panslavenske zastave
Ruska bijelo-plavo-crvena kombinacija proširila se 1848. godine kao simbol panslavizma među slavenskim narodima. Tako danas gotovo identične boje možete vidjeti u zastavama Srbije, Hrvatske, Slovenije, Slovačke i Češke. Srbi su svoje boje odabrali još ranije, 1804. godine, direktno inspirirani ruskom zastavom – i opet su, naravno, promijenili redoslijed boja.Danska → Skandinavija
Ako ste ikada primijetili da sve skandinavske zastave imaju pomaknuti križ u sredini, zahvalite Dancima. Njihov Dannebrog je navodno nastao još u 13. stoljeću i smatra se najstarijom zastavom još uvijek u upotrebi. Poslužio je kao inspiracija svim nordijskim zemljama koje su ga kopirale bez mnogo pitanja.
🚣 Neretvanska lađa – obična barka s neobičnom pričom
Svaka rijeka ima svoje barke, ali rijetko koja krije toliko historije i karaktera kao neretvanska lađa. Mala, skromna i tvrdoglavo otporna, stoljećima je vozila ljude, sol i mandarine.
Oblik za plitku Neretvu. Ravno dno, plitak gaz i gotovo isti krajevi – idealna za vijugavu deltu Neretve. Toliko stabilna da s lakoćom nosi desetine ljudi ili tonu voća.
Barka koja je srušila Veneciju. 18. septembra 887. Neretvani su baš u ovim lađama porazili Mlečane kod Makarske i pritom ubili samog dužda. Taj događaj se obilježava kao Dan Hrvatske ratne mornarice.
Maraton lađa. Svakog augusta stotine veslača jure 22 kilometra od Metkovića do Ploča. Borba s muljem, bubnjevi, desetine hiljada gledalaca i bronzana nagrada od 27 kila za pobjednike.
CITAT
Tvoja djela govore toliko glasno da ne mogu čuti šta govoriš.
RALPH WALDO EMERSON
Hvala za preporučenu knjigu. Drugačija od onih koje obično čitam.
Čestitam na kontinuitetu interesantnosti i kvaliteta.