#120: Kako riječi rješavaju konflikte
Nenasilna komunikacija - Marshall B. Rosenberg (knjiga), 3 steps to effectively articulate your thoughts - Alan Alda (video), 40 One-Sentence Email Tips - John Spector (članak)
Dragi radoznali ljudi,
Stigli smo do 120. izdanja Preporuka za radoznale! Kao i u svakom jubilarnom broju, zavirio sam u arhivu i izvukao nekoliko dragih preporuka koje su možda promakle novijim čitaocima. Ovog puta tema koja ih povezuje je nešto što često zanemarujemo, a ključna je za naš uspjeh i kvalitet života: komunikacija.
Godinama sam mislio da su dobra strategija i pravi alati najvažniji za uspjeh u poslu. Međutim, što više radim s menadžment timovima širom regije, sve sam sigurniji da bez jasne komunikacije ni najbolji alati neće dati željene rezultate.
Zato vam danas donosim preporuke o tome kako bolje razumjeti druge, jasnije prenijeti svoje misli i izbjeći zamke nesporazuma, bilo u poslovnom ili privatnom okruženju.
Siguran sam da ćete pronaći barem jednu ideju koju ćete moći iskoristiti već danas.
Uživajte u čitanju!
PREPORUKE
Od etiketa do empatije: kako razgovarati bez (pr)osuđivanja
📕 KNJIGA: Nenasilna komunikacija | Nonviolent Communication - Marshall B. Rosenberg
Piše Aleksandar Krunić
Biti sretan ili biti u pravu, pitanje je sad?
Velika većina će intuitivno posegnuti za srećom kao prvim izborom, ali se u svakodnevnici često odabere „biti u pravu“.
Marshall B. Rosenberg, psiholog i osnivač nenasilne komunikacije, kaže da i jedno i drugo istovremeno nije moguće.
Nenasilna komunikacija je alat kojim se reduciraju konflikti u našim srcima i u odnosima sa drugim ljudima.
Niko od nas ne može izbjeći konflikte, ali možemo naučiti kako ih (nenasilno) rješavati.
Jezik, a i govor uopšte, su vrlo moćna „oružja“, a namjerno ih deklarišem kao oružja da bih naglasio koliko mogu biti štetni, a da mi toga često nismo svjesni.
Riječi mogu jako povrijediti, a govor može biti (i nažalost često jeste) jako nasilan.
Dr. Rosenberg i njegova nenasilna komunikacija definišu četiri koraka kako rješavati konflikte.
Posmatranje ili opažanje situacije (šta je u meni „živo“, šta se trenutno dešava?). Posmatranje se često poistovjećuje sa (pr)osuđivanjem, što je možda prva greška koju radimo ako želimo izbjeći konflikt. Posmatrati znači ne upućivati odmah kritiku, ne kačiti tuđem ponašanju etikete, ne pretpostavljati šta neko drugi misli - drugim riječima, ne postavljati pitanje ko je kriv. Posmatranje bez osuđivanja traži suosjećanje tj. empatiju, što opet naravno nikako ne smijemo poistovjetiti sa simpatijom, a još manje sa sažaljenjem.
Artikulisati sopstvene osjećaje ili emocije u vezi sa situacijom (kako se osjećam u ovoj situaciji?). Razumijevanje osjećaja i emocija je jaka strana samo rijetkima. Šta osjećam i koje me emocije trenutno i u datoj situaciji drmaju? Toga moramo biti svjesni ako želimo riješiti neki konflikt. Meni se dopada analogija sa armaturnom pločom u autu. Kada se upali crveno ili žuto svjetlo, onda nečega fali ili nešto nije u redu. Ta svjetla u ovoj analogiji korespondiraju sa negativnim emocijama. Svjetla se pale, tj. negativne emocije se javljaju kada neka naša potreba nije zadovoljena. Ako mi ne znamo jasno artikulisati šta osjećamo, nije realno očekivati od drugih da nas shvate.
Spoznati (nezadovoljene) potrebe (šta je iza svega, koja moja potreba nije zadovoljena u datoj situaciji?). Negativne emocije nisu izazvane tuđim akcijama odnosno postupcima, nego isključivo našom reakcijom na to, našim razmišljanjem. Mi reagujemo ako naše potrebe ostaju nezadovoljene. Crveno svjetlo se pali ako potreba automobila za benzinom nije zadovoljena. Frustrirani smo ako se neko preko reda ubaci na raskrsnici ili u čekaonici kod ljekara. Ljutimo se ako u dječijoj sobi vlada nered. Koja nezadovoljena potreba izaziva te emocije odnosno reakcije kod nas? To moramo spoznati i moramo naučiti jasno artikulisati šta nam u datoj situaciji izaziva nelagodu.
Artikulisati molbu drugoj strani šta da uradi (šta želim da druga strana uradi sada, u ovom trenutku?). U artikulaciji molbe koju upućujemo drugoj strani s ciljem zadovoljenja naše potrebe i samim tim rješavanjem konflikta moramo biti što jasniji i precizniji. Krucijalno je pri tome da se ne radi o zahtjevu koji ima konsekvence, odnosno konflikt ne rješava komunikacija tipa „uradi to, u protivnom slijedi kazna“. Takođe, važno je ne lamentirati o nekim pukim željama koje se tiču budućnosti („bilo bi lijepo kada bi ponekad uradio to“), nego treba biti što konkretniji i fokusiran na sada i odmah („šta želim od tebe sada“). Molba treba da uključi i provjeru da li to druga strana uopšte želi uraditi. Svakako, korištenje pozitivnog (reći nekome šta želiš da uradi), a ne negativnog jezika (reći nekome šta želiš da prestane raditi) je od velike prednosti.
Osnovu nenasilne komunikacije je postavio Mahatma Gandhi, a u djelotvoran model ju je još šezdesetih godina prošlog vijeka pretvorio Dr. Rosenberg.
Princip je dakle sve samo ne nov, a meni se učinio aktuelniiji nego ikada.
Moderne tehnologije, koje imaju toliko pozitivnih strana, su postavile bazu na kojoj se riječ i govor pretvaraju u nikad moćniji alat.
Nažalost, često u tom kontekstu govorimo o govoru mržnje i stoga moja topla preporuka svima da povire u ovu knjigu.
Ko pak nema vremena za čitanje, neka barem razmisli o tome da krene vrlo oprezno koristiti (najbolje ih je skroz izbjegavati) riječi koje (pr)osuđuju postupke i ljude poput „ispravno, neispravno, dobro, loše, normalno, nenormalno, kompetentan, nekompetentan“ itd.
To je tzv. „statičan jezik“, a on pretpostavlja da postoji neka uzvišena kompetencija koja uvijek zna šta je dobro ili loše, ispravno ili neispravno.
Riječ je, naravno, vrlo često o ničem drugom do o predrasudama, ukalupljenim (statičnim) mišljenjima.
Osim toga, postoji empirijski dokazana jaka korelacija između statičkog jezika i nasilja.
Konkretno, društva u kojima se češće koristi (pr)osuđujući jezik bilježe veći broj slučajeva nasilja u svakodnevnom životu, bilo da je riječ o nasilju u porodici, broju ubistava, suicida itd.
Bez dvojbe, živimo u okruženju gdje je nasilje sveprisutno i svako od nas može dati svoj doprinos „de-eskalaciji“ odnosno jačanju suosjećajnog odnosa među ljudima.
I to, ko bi rekao, jednostavno putem riječi koje svakodnevno izgovaramo i načina komunikacije sa okolinom, pogotovo onda kada dođe do konflikta.
Vjerujem da nam neće škoditi, dapače, da češće svjesno biramo da budemo sretni, a ne da budemo u pravu.
Kako reći ono što misliš u samo tri koraka
🎥 VIDEO: 3 steps to effectively articulate your thoughts - Alan Alda
Sigurno ste se našli u situacijama gdje je teško objasniti drugoj strani šta ste tačno imali na umu.
Ili ste ta druga strana bili vi sami - možda je neki profesor zakomplikovao nešto što bi inače bila zanimljiva i korisna tema.
Glumac Alan Alda (možda ga znate iz serija M.A.S.H. i Zapadno krilo) vodi naučne dokumentarce u kojima na jednostavan način priča o kompleksnim temama.
Ovo su njegova pravila kako da bilo koju temu približite publici:
Ne više od tri stvari. Ljudski um jednostavno ne može pohraniti više od toga.
Objasnite na tri različita načina. Pogotovo ako se radi o teškoj temi. Koristite metafore i primjere.
Tri puta ponovite. Kada nešto ponovite, time šaljete poruku da se radi o bitnoj temi.
Šalji manje, čitaj pametnije: kratki savjeti za bolji e-mail
📰 ČLANAK: 40 One-Sentence Email Tips - John Spector
Toliko toga nije u redu kada je u pitanju e-mail.
Naučne studije su pokazale da je stres veći u onim satima kada čitamo mailove.
Nakon što provjerimo inbox, treba nam oko 15 minuta da se ponovo koncentrišemo.
U masi nevažnih mailova koje svejedno moramo pregledati, desi se da propustimo one koji nam mogu popraviti dan (poput ovog newslettera).
A svi ćemo se složiti da postoji posebno mjesto u paklu za ljude koji koriste opciju 'reply to all'.
Međutim, uz malo truda, e-mail ne mora biti noćna mora.
Josh Spector je sastavio listu od 40 kratkih i korisnih savjeta kako bismo pisali bolje emailove, optimizirali inbox i sačuvali zdrav razum.
Ovo su moji favoriti:
Najjednostavniji način da dobijate manje mailova je da šaljete manje mailova.
Da je poruka zaista hitna, ne bi vam bila poslana putem e-maila.
Ako odmah odgovorite na e-mail, trenirate ljude da očekuju da ćete i ubuduće odmah odgovarati.
Stavljanje nekoga u cc ko ne mora biti u cc-u nije znak poštovanja, već manjka poštovanja.
Niko nikada nije rekao: "Volio bih da su pasusi u tom e-mailu bili duži."
LIFE HACKS
30 riječi je plafon: Amazonova formula za dobar tekst
Jeff Bezos, osnivač Amazona, postavio je jednostavna pravila o pisanju unutar firme.
Njegove preporuke se mogu primijeniti i u drugim kontekstima:
pišite kratke rečenice (manje od 30 riječi),
koristite objektivne podatke umjesto nejasnih priloga i pridjeva,
na pitanja odgovarajte sa ‘da’, ‘ne’, brojkom ili ‘ne znam’,
izbjegavajte skraćenice i žargon.
Od “ti si lud” do “možda si u pravu”: kako podići nivo diskusije
Kad se svi slažemo, razgovor ubrzo postane dosadan.
Kad se ne slažemo, uvijek postoji šansa da se posvađamo.
To je posebno izraženo kad diskutujemo online jer ne možemo osjetiti emocije i govor tijela naših sagovornika.
Ali ako diskusija bude dobra, možemo doći do novih saznanja, a čak i do boljeg društva.
Paul Graham ima rješenje!
Radi se o investitoru, programeru, ljubitelju umjetnosti i autoru najboljih eseja na internetu.
Prije 15 godina je napisao sada već legendarni članak Kako da se ne slažemo.
Tu Graham opisuje sedam različitih nivoa neslaganja, odnosno diskutovanja.
Što je veći nivo, to će diskusija biti konstruktivnija, a vaš argument biti uvjerljiviji.
Ako vam se ne da čitati članak, onda odvojite sedam minuta i pogledajte video!
Pet koraka do “da”: korporativni recept u akciji
Trebate napisati važan mail? Pripremiti prezentaciju? Uvjeriti druge? Ili nešto prodati?
Pomoći će vam ako usvojite PSF (Persuasive Selling Format) metodologiju.
Radi se o isprobanom modelu koji je osmislila američka korporacija Procter & Gamble, a koristim ga već 15 godina.
Sastoji se od pet koraka:
U kratkim crtama izložite situaciju ili problem.
U jednoj rečenici navedite ideju ili preporuku.
Objasnite kako bi to funkcionisalo.
Navedite do tri ključna benefita za drugu stranu.
Predložite jednostavne i konkretne naredne korake.
CITAT
Dobra komunikacija razbudi poput jake crne kafe – i poslije nje jednako je teško sklopiti oči.
ANNE MORROW LINDBERGH
 |
|
Najbolji do sad. Prvi koji sam pročitao od riječi do riječi.