#126 Zašto je svijet postao tako ružan?

Papillon - Henri Charrière (knjiga), Kako je svijet postao tako ružan - Sheehan Quirke (video), Brave (aplikacija)

PREPORUKE

Istina koja je preplivala okean

📕 KNJIGA: Papillon | Papijon - Henri Charrière

Marko Ilić iz Beograda je najčešći gostujući autor u ovom newsletteru. Strastven je čitalac i čovek radoznalog duha, sa diplomama iz najrazličitijih oblasti, od biznisa i urbanizma do azijskih studija.

Piše Marko Ilić

Retki su ljudi koji prvo objave autobiografiju, pa tek zbog nje postanu poznati. Jedan od njih je i Anri Šarjer, sitni pariski kriminalac koji je 1931. godine osuđen za ubistvo makroa koje nije počinio, te je poslat u doživotni zatvor u Francusku Gvajanu.

U knjizi Papillon, naslovljenoj po nadimku koji je imao zbog tetovaže leptira na grudima, Šarjer opisuje neverovatnu posvećenost samo jednom cilju: da pobegne iz zatvora, vrati se u Pariz i dokaže svoju nevinost. Ta posvećenost i nestvarna snaga volje ga nekoliko puta vade iz zatvora, ali do povratka u Pariz i dokazivanja nevinosti proći će mnogo godina i nekoliko sve strožijih utamničenja u najzloglasnijem francuskom zatvoru u Južnoj Americi, na Đavoljem ostrvu.

Anri opisuje i period života u domorodačkom plemenu, gde postaje i poglavica, ženi se i dobija decu, ali ga želja da se vrati u Francusku i dokaže nevinost tera da sve to napusti. Kroz knjigu pokazuje okrutnost i represivnost sistema i zatvorskog života, a svoju priču ukršta sa pričama najrazličitijih zatvorenika, od okorelih ubica do bankara osuđenih za finansijske pronevere.

Interesantno, kada je konačno uspeo da pobegne iz zatvora, nastanio se u Venecueli, gde se skrasio, otvorio restorane i živeo mirnim porodičnim životom. Knjigu je objavio tek 24 godine po konačnom begu, 1968, a na osnovu nje ponovo je pokrenut proces u kom je pomilovan u domovini 1970, samo tri godine pre smrti. Koliku je knjiga popularnost doživela, govori i to da je u Francuskoj 21 nedelju bila bestseler, te da je samo u Francuskoj prodata u 1,5 miliona primeraka, a doživela je 239 izdanja na 21 jeziku.

Već 1973. godine po knjizi je snimljen legendarni film sa Stivom Mekvinom i Dastinom Hofmanom u glavnim ulogama. Inače, rimejk filma snimljen je 2017. godine, a za nas je zanimljivo da su scene Pariza snimane u Savamali u Beogradu, dok je ostrvo Mamula u Crnoj Gori bilo lokacija za snimanje scena iz zatvora.

Ako ste ljubitelj priča punih sirovog i surovog života, borbe za slobodu i istinu i neverovatnog optimizma i neodustajanja, ova knjiga je za vas.

---

Kad je i kanalizacija bila lijepa

📺 VIDEO: Kako je svijet postao tako ružan - Sheehan Quirke

Zašto su naši gradovi postali tako ružni? I kakve veze s tim ima jedan običan stub rasvjete?

U ovom kratkom videu autor šeta uz Temzu i poredi dva stuba: jedan današnji, ravan i bezličan, i jedan stari, pun ukrasa i šarma. Na prvu djeluje kao sitnica, ali iza nje stoji velika promjena u načinu na koji gledamo svijet.

Viktorijanci su čak i kanalizacijske pumpe gradili kao male palače. Vjerovali su da i najobičniji radnici zaslužuju da rade u lijepom prostoru. Danas nam je važnije da bude brzo, jeftino i dovoljno dobro. Sve funkcioniše, ali ništa ne oduševljava.

Najzanimljivije je što su ti ljudi u isto vrijeme slavili tehnologiju i čuvali tradiciju. Prve električne lampe u Londonu bile su ukrašene zmajevima i školjkama. Nije im palo na pamet da novo mora biti sterilno. Mi smo se izgleda pomirili s tim da praktično znači i ružno.

Video traje petnaest minuta, ali teško ga je zaboraviti. Nakon njega počneš obraćati pažnju na stvari koje inače ne vidiš, na stubove, prozore i kvake. I pitaš se kad smo tačno prestali vjerovati da i svakodnevne stvari mogu biti lijepe.

---

Internet bez nerviranja

🦁 APLIKACIJA: Brave

Većina nas koristi Chrome iz navike. I nekako smo svi prihvatili pop-upove, reklame i tabove koji se sami otvaraju.

Ali vrijedi probati Brave, internet pretraživač napravljen da blokira sve to. U startu gasi oglase, trackere i prozore koji iskaču kad ih najmanje želimo. Ne moraš ništa podešavati, sve radi sam od sebe. Stranice se učitavaju brže i bez smeća.

Najčešće ga koristim na telefonu dok castam video na TV:

• kad sam u inostranstvu i tražim prenos utakmice,

• kad kćerkicama puštam Bluey na našem jeziku,

• ili kad želim pogledati seriju koje nema na Netflixu ni HBO-u.

Jednostavno, radi posao i ne smara.

---

ZANIMLJIVOSTI

🐻 Polarni medo: morski sisar u krznu

• Polarni medvjed je zapravo morski sisar. Više vremena provede na ledu i u vodi nego na kopnu, a znaju preplivati i 200 kilometara!

• Najbliži rođaci su mu morski lavovi i morževi, a dalja rodbina su i psi.

• Dlaka mu nije bijela nego prozirna, a koža je crna. Sunce i led zajedno prave savršenu iluziju bjeline.

• U kanadskom gradiću Churchill postoji zatvor za medvjede. Kad zalutaju u grad, ne ubijaju ih – samo ih pritvore, nahrane i puste dalje u divljinu.

• Arktik svoje ime duguje grčkoj riječi arktos (medvjed), a Antarktik doslovno znači mjesto bez medvjeda.

• Sazviježđe Veliki medvjed su prepoznale su mnoge kulture – od Japana, preko starih Grka pa do američkih domorodaca.

• Na Arktiku sve miriše opasno. Čak i pasta za zube. Kamperi je drže zatvorenu, jer medvjede privlači njen miris.

---

🩸 Krvni pritisak: šta znače ta dva broja

Kad doktor kaže da ti pritisak 120 sa 80, to pokazuje koliko snažno krv pritišće zidove arterija dok srce radi svoj posao. Stegne se, pa odmori, otprilike jednom u sekundi.

• Gornji broj (sistolički) mjeri pritisak dok srce pumpa krv kroz tijelo.

• Donji broj (dijastolički) pokazuje pritisak dok se srce opušta i puni svježom krvlju.

Idealno je oko 120/80 mmHg, taman između prejakog mlaza koji troši cijevi i preslabog toka koji ne stiže do kraja puta.

A oznaka mmHg znači milimetri žive. Prvi aparati za mjerenje pritiska doslovno su mjerili visinu stuba žive koji se dizao pod pritiskom krvi, pa se oznaka zadržala do danas.

Možda to možemo zamisliti i ovako: srce je slavina, a krv voda u crijevu.

Kad slavina pusti vodu do kraja, to je sistolički pritisak.

Kad je napola zatvorimo, voda i dalje teče, samo mirnije. To je dijastolički.

---

📸 Streisand efekat: kako brisanje postaje reklama

Kada pokušaš nešto sakriti, a svi tek tada saznaju, to je Streisand efekat. Što je veći pokušaj cenzure, to je veći odjek.

Naziv potiče iz 2003. godine, kada je Barbra Streisand tužila fotografa jer je objavio fotografiju njene kuće. Prije tužbe, vidjelo ju je šest ljudi. Nakon tužbe, pola miliona.

Od tada, primjeri se samo nižu:

• Tom Cruise i scijentolozi – pokušaj uklanjanja njegovog videa doveo je do globalnog vala protesta protiv Scijentološke crkve.

• Francuska Wikipedia – kad je obavještajna služba zatražila brisanje članka o vojnoj stanici, članak je postao najčitanija stranica na cijeloj Wikipediji.

• Letovi Elona Muska– zabrana X/Twitter naloga koji je pratio njegove letove samo je privukla još više pažnje.

---

CITAT

Lijek za dosadu je radoznalost. Ali za radoznalost lijeka nema.
DOROTHY PARKER