#128 Kako čitati misli
Mamin test - Rob Fitzpatrick (knjiga), The Art of Reading Minds - Oz Pearlman (video), High Agency - George Mack (članak)
PREPORUKE
Istina se krije u prošlim iskustvima
📕 KNJIGA: Mamin test | The Mom Test - Rob Fitzpatrick
Zamislite da radite na novom projektu i pitate mamu:
“Mama, da napravim aplikaciju za to i to, bi li je i ti koristila?”
Ona: “Super, sine, naravno da bih.”
Problem je što takvo pitanje garantuje pogrešan odgovor. Ljudi nas vole, žele da nas podrže i uljepšavaju istinu. Mamin test uči kako da razgovaramo tako da dobijemo činjenice, a ne pristojne komplimente.
Umjesto da pričamo o svojoj ideji, trebamo pričati o njihovom životu. Ne pitati “da li bi koristio?” nego “kad si zadnji put imao ovakav problem?” i “šta si tada uradio?”
Nekoliko jednostavnih smjernica:
ne traži mišljenje, nego konkretne priče iz prošlosti
manje priče, više slušanja
ako neko nije ni pokušao izguglati rješenje, problem mu vjerovatno nije dovoljno važan da bi za njega platio.
Iako je pisana za startup osnivače, korisna je skoro svima: menadžerima, prodaji, marketingu, freelancerima i svima koji žele čuti šta ljudi zaista misle i trebaju.
Ako ikad napišem svoju knjigu, volio bih da bude ovakva: kratka, konkretna i bolno primjenjiva u praksi.
Kako čitati misli
📺 TED TALK: The Art of Reading Minds - Oz Pearlman
Mentalisti su mađioničari koji umjesto kartama barataju našim mislima. Ne zbog neke tajanstvene moći, nego zato što sjajno čitaju ljude i njihove sitne signale.
Ovo je jedan od rijetkih videa da sam ga zaista odgledao od početka do kraja. Oz Pearlman na sceni izgleda kao da ulazi ljudima u glavu, a zapravo radi nešto puno prizemnije i zanimljivije. Video je kratak, zabavan i taman dovoljno nelagodan da nas natjera da razmislimo koliko su naše odluke predvidljive.
Na kraju dijeli jednostavnu, ali odličnu metodu za pamćenje imena ljudi. Meni je to godinama bio problem, ali kad držim radionice, pokazalo se da mogu zapamtiti imena dvadesetak ljudi već do druge pauze. Ova tehnika dodatno olakšava stvar.
Ljudi koji uvijek nađu način
📜 ČLANAK: High Agency - George Mack
Zamislite da ste se probudili u turskom zatvoru. Imate pravo na samo jedan poziv. Koga biste nazvali?
Zašto baš tu osobu? Šta je to u njoj zbog čega vjerujete da će naći način, čak i kad niko drugi ne bi mogao?
To nešto – ta snalažljivost, odlučnost i sposobnost da uvijek nađe put – zove se visoka lična incijativa (high agency).
Neću prepričavati cijeli članak, ali evo tri stvari koje su mi ostale u glavi:
Granice su često izmišljene
Ako nešto ne krši zakone fizike, obično je ostvarivo. Toliko stvari koje prihvatamo zdravo za gotovo zapravo su samo tuđe navike, birokratija ili inercija. Visoka inicijativa počinje kad prestanemo igrati po pravilima koja niko nije napisao.Niska inicijativa se prepoznaje po malim rečenicama
Tako se oduvijek radilo… Nije na meni da odlučujem… Treba nam još jedan sastanak…
To su male rečenice koje nas pretvaraju u posmatrače vlastitog života. Svi ih koristimo, često nesvjesno.Put do Kine počinje prvim korakom
Dovoljno je izabrati jednu stvar koja nam je važna i malo nas plaši, te već danas napraviti prvi mali korak. Razlika između niske i visoke inicijative često je samo u tome što neko napravi prvi potez dok drugi i dalje razmišlja.
ZANIMLJIVOSTI
🌀 Paradoks izbora: zašto nas više opcija umara
Najlakše je izabrati kad nemamo puno izbora.
Mali bistro s kratkim menijem je idealan primjer. Pet–šest jela, pogledaš, odlučiš, naručiš. Nema puno priče, a većina gostiju izađe zadovoljna.
U velikom restoranu, s jelovnikom kao katalogom, već je teže. Dok jedeš svoj burger, dio tebe razmišlja da li je tjestenina zapravo bila bolji izbor.
I u poslu se to lijepo vidi. Kad klijentu daš tri verzije ponude, odluka obično ide brzo. A kad ih dobije sedam, lako se zaglavi u analiziranju i odgađanju.
Psiholog Barry Schwartz taj efekat zove paradoks izbora: više opcija ne znači nužno i više sreće.
Veći izbor diže očekivanja, pojačava osjećaj onoga što propuštamo i otvara prostor za žaljenje, čak i kad je odluka objektivno dobra.
U suštini, ne umaraju nas odluke, nego beskonačni meniji.
🚀 Gubici kao strategija: kako tržište nagrađuje očekivanja
Amazon je prvu deceniju poslovanja gubio novac i nagomilao oko 3 milijarde dolara gubitaka. Danas vrijedi više od 2,3 biliona dolara. Kako je to moguće?
Investitori su gledali mali profit, ali veliku priču: ako Amazon jednom postane mjesto gdje svi kupuju sve, današnji minusi su samo ulaganje u sutrašnju dominaciju.
Zašto tržište voli firme koje još nisu profitabilne? Zato što se na berzi ne plaća sadašnjost, nego očekivanja. Ako investitori povjeruju da će neka firma jednog dana postati dominantan igrač u svom sektoru u svom sektoru, spremni su trpiti duga razdoblja gubitaka. Firme to i koriste: umjesto da prijave dobit, agresivno ulažu u rast, šire se, ruše cijene i pokušavaju što prije osvojiti tržište.
Zbog toga su Tesla, Uber, Spotify i Snapchat godinama bili u debelom minusu, a većina aplikacija za dostavu hrane još nije pronašla put do profitabilnosti.
U suštini se radi o velikoj opkladi: investitori vjeruju da će nekoliko velikih pobjednika jednog lijepog sunčanog dana zaraditi dovoljno da isplati sve rane rizike i usputne promašaje.
🤖 Vremenske intervencije: kako bi AI prepravio historiju
Ethan Mollick mi je već dugo omiljeni vodič kroz svijet AI-ja. Prošle godine sam preporučio njegovu knjigu Co-Intelligence, a ako vas zanima kako pametno koristiti AI bez pretjerivanja i magle, vrijedi ga zapratiti.
#89 Tretirajte AI kao osobu, bendovi koje će slušati i vaša unučad, kako kritikovati konstruktivno
KNJIGA Tretirajte AI kao osobu
Nedavno je napravio zanimljiv mali eksperiment. Postavio je isto pitanje šest vodećih AI modela:
Ako možeš otputovati u prošlost prije 1500. godine i promijeniti samo jednu stvar (ništa očigledno), šta bi izabrao?
Njihove odgovore ću staviti u screenshotovima, a ovdje je kratki pregled:
ChatGPT – Donio bi papir i ranu štampariju u Aleksandriju oko 250. p.n.e., da knjige postanu jeftine i da se znanje ne gubi svakih nekoliko stoljeća.
Claude 4.5 – Uveo bi cifru nula i pozicionu notaciju u matematici starim Grcima. Nauka, navigacija i inžinjerstvo bi se ubrzali za stotine godina.
Kimi – Spriječio bi ubistvo Hipatije 415. godine i sačuvao duh otvorene i znatiželjne Aleksandrije.
Gemini 2.5 Pro – Pobrinuo bi se da Gutenberg ne izgubi štampariju zbog dugova, nego da nastavi inovirati i širiti svoje ideje.
Grok – Spasio bi Arhimeda tokom opsade Sirakuze, u nadi da bi nekoliko dodatnih godina njegovog rada ubrzalo razvoj matematike i fizike.
DeepSeek – Uveo bi štamparsku presu u Bagdad 10. stoljeća, usred islamskog zlatnog doba, što bi vjerovatno potpuno promijenilo tok svjetske nauke.
Osim što je zabavno, ovo je i lijep test ličnosti različitih AI modela.
CITAT
Ludilo je rijetko među pojedincima, ali je pravilo među grupama, narodima i epohama.
FRIEDRICH NIETZSCHE