#130 Koliko zapravo znamo o svijetu?
Faktologija - Hans Rosling (knjiga), Ted Lasso (TV serija), Retrofuturizam - Noah Smith (članak)
Dragi radoznali ljudi,
Dobro došli u 130. broj Preporuka za radoznale.
Ovo je mali povratak u arhivu: izdvojio sam nekoliko preporuka iz ranijih brojeva koje mi se i danas čine jednako svježim. Ono što ih povezuje je optimizam, ali onaj tihi i prizemni. Ne da se pravimo da je sve u redu, nego da se podsjetimo da svijet često nije onoliko loš koliko izgleda kad ga gledamo samo kroz vijesti.
Kad malo usporimo i pogledamo širu sliku, kroz podatke, trendove i dobre primjere, percepcija se često promijeni. Ne postane idealna, ali postane realnija. I nekako podnošljivija.
Ako vas barem jedna od ovih preporuka navede da preispitate prvi utisak ili da dan završite s malo više mira nego što ste ga započeli, ovaj broj je ispunio svrhu.
Uživajte u čitanju.
PREPORUKE
Koliko zapravo znamo o svijetu
📕 KNJIGA: Faktologija | Factfulness - Hans Rosling, Ula Rosling & Ana Rosling Renlund
Virusi, ratovi, požari, političke krize… Dovoljno je baciti oko na vijesti i zaključiti da svijet ide u pogrešnom smjeru.
I ja to često pomislim. Ali izgleda da baš i nije tako jednostavno.
Hans Rosling, doktor, humanitarac i statističar (i da, gutač mačeva), posvetio je život jednoj pomalo nezgodnoj tezi: svijet je, u prosjeku, u boljem stanju nego što mislimo. Ne zato što je sve dobro, nego zato što smo mi skloni da stvarnost gledamo kroz iskrivljeno ogledalo straha, hitnosti i loših vijesti.
Ako vam ovo zvuči kao uljepšavanje stvarnosti, razumijem. I meni je zvučalo tako, prije nego što sam uzeo knjigu u ruke.
Rosling odmah kreće bez uvoda. Postavi vam deset jednostavnih pitanja o svijetu danas. Većina ljudi na njima podbaci. I to ne zato što su glupi, nego zato što su uvjereni da su dobro informisani. (Test možete probati ovdje.)
U Faktologiji (Factfulness u originalu) autor zatim opisuje deset mentalnih nagona koji nam stalno kvare procjenu stvarnosti. Na primjer:
nagon da previše uopštavamo (ma sve je to isto),
nagon da reagujemo odmah (sad ili nikad),
nagon da primjećujemo uglavnom loše vijesti (sve ide nizbrdo).
Poruka knjige mi je ostala vrlo prizemna: ne pokušavajte razumjeti svijet samo kroz ono što vrišti s naslovnica. Pogledajte podatke, uporedite trendove i obratite pažnju kad vas vlastiti nagon povuče u brz zaključak. Problemi su stvarni, ali kad ih stavimo u kontekst, slika ispadne znatno složenija i, iznenađujuće, optimističnija.
Ako želite kraći put, dobar sažetak je ovdje. A postoji i video verzija ako vam je to draže.
Meni je ova knjiga pomogla da budem malo manje siguran u svoje prve utiske. I to mi se čini kao sasvim dobra vještina za današnje vrijeme.
Kako izgledaju dobri lideri
🎥 TV SERIJA: Ted Lasso
Zamislite da dobijete posao za koji niste spremni. U oblasti o kojoj znate vrlo malo. I to u zemlji koja vam je potpuno strana. Očekivanja su ogromna, greške se ne praštaju, a ljudi vas od prvog dana gledaju s nepovjerenjem.
To je početna pozicija Teda Lassa.
Ted je trener američkog fudbala koji spletom okolnosti završi na klupi kluba iz engleske Premijer lige. Naravno, problem je odmah jasan: američki i pravi fudbal nemaju mnogo toga zajedničkog.
Ipak, ovo nije serija o sportu. U njoj ćete uživati čak i ako nikad niste pogledali utakmicu do kraja.
Ted je možda najljubazniji lik koji se pojavio na televiziji posljednjih godina. Ne razumije igru, ali vrlo dobro razumije ljude. Umjesto pametovanja, nudi radoznalost. Umjesto autoriteta, povjerenje. A umjesto cinizma, uporan i pomalo tvrdoglav optimizam.
U vremenu u kojem su i stvarni lideri i oni s ekrana često glasni, grubi i puni sigurnosti u vlastitu nepogrešivost, Ted Lasso djeluje kao mali kontraeksperiment. I baš zato prija.
Usput, serija je i praktičan mali priručnik za pozitivno vođenje ljudi i upravljanje promjenama.
Serija je dostupna na Apple TV+, a s obzirom da niko živ nema tu platformu, vjerovatnije ćete je pogledati online (odgovorite na ovaj e-mail za par preporuka gdje).
Futurizam koji se ostvario
📰 ČLANAK: Retrofuturizam - Noah Smith
Pedesetih godina prošlog stoljeća, umjetnici i ilustratori pokušavali su zamisliti kako će izgledati budućnost uz naprednu tehnologiju.
Danas je zanimljivo gledati te crteže i shvatiti koliko su često bili bliže istini nego što bismo očekivali.
Robotska skladišta.
Učenje na daljinu.
Pametni satovi.
Električni automobili.
Digitalne kućne biblioteke.
Sve su to ideje koje su se tada činile futurističnim, a danas su postale prilično uobičajene.
Cijelu listu tih starih predviđanja možete vidjeti ovdje.
Naravno, pravo pitanje je uvijek isto: šta danas zamišljamo, a sutra ćemo uzeti zdravo za gotovo?
Možda kuće koje same upravljaju energijom i navikama ukućana.
Možda mRNK vakcine za cijeli niz bolesti.
Samovozeći automobili, dostava dronovima, uređivanje gena.
Tehnološki dodaci tijelu, medicinski uređaji koji sami postavljaju dijagnozu.
Virtualna realnost, ili čak stalne kolonije na Marsu.
Neće se sve od ovoga ostvariti. Nešto će doći u drugačijem obliku, a nešto će neprimjetno nestati.
Ali historija nas uči jednoj stvari: ljudi su iznenađujuće loši u pogađanju detalja, a iznenađujuće dobri u pogađanju smjera.
I to je možda najzanimljiviji dio cijele priče.
ZANIMLJIVOSTI
⏳ Životni vijek: čudo u dva stoljeća
Od kamenog doba do početka 19. stoljeća životni vijek čovjeka se nije puno promijenio.
Prosjek se kretao oko 30 do 35 godina, bez obzira na kontinent ili epohu. Sve je bilo organski: bez pesticida, bez zagađenja, bez prerađene hrane. Ipak, polovina djece nije doživjela odraslo doba.
A onda se, u samo dvjesto godina, dogodilo nešto izvanredno. Dužina života se udvostručila!
Danas globalni prosjek iznosi oko 73 godine, a u mnogim zemljama prelazi 80.
Razlog nije priroda nego nauka.
💉 Vakcine su iskorijenile bolesti koje su stoljećima ubijale milione ljudi.
🚰 Čista voda i kanalizacija prepolovile su smrtnost u gradovima.
👶 Sigurniji porođaji i antibiotici spasili su majke i novorođenčad.
Zato, kad neko kaže da se „nekad živjelo zdravije“, vrijedi se sjetiti da bi tada većina nas bila mrtva prije tridesete.
🌈 Happy Broadcast: redovna doza dobrih vijesti
Nisu problem loše vijesti. Problem je što dobre rijetko dođu do nas.
Happy Broadcast je nalog koji dva puta sedmično radi malu, ali važnu stvar: uzme stvarno dobre vijesti i pretvori ih u jednostavne, lijepe vizuale koje je zadovoljstvo pročitati.
A ako izbjegavate društvene mreže, imaju i newsletter koji stiže petkom ujutro.
Tri dobre vijesti koje su podijelili u zadnje vrijeme:
Broj životinja koje se uzgajaju i ubijaju zbog krzna smanjio se za oko 85% u posljednjih deset godina.
Smrtnost od srčanog udara pala je za gotovo 90% u posljednjih pedeset godina.
Istraživanja pokazuju da se 90% stvari zbog kojih brinemo zapravo nikada ne desi.
🌳 Šuma mogućnosti: puno toga je u našim rukama
Autor Tim Urban je ovu sliku nacrtao kao jednostavan podsjetnik: prošlost izgleda kao labirint zatvorenih staza, a budućnost kao šuma mogućnosti.
Dobra korekcija za trenutke kad nam se čini da je sve već odlučeno.
CITAT
Svi smo mi ponekad u blatu, ali neki ipak gledaju u zvijezde.
OSCAR WILDE
Tačna je tvrdnja da svijet izgleda lošiije nego što stvarno jeste. I test i informacije u ovom izdanju meni to potvrđuju.
Hvala!