#132 Nada, magarac i dalmatinski otok
Nada - Ante Tomić (knjga), Kralj Čačka - Spusti svetlost na put (poezija), Savjeti za produktivnost - Daniel Pink (life hack)
PREPORUKE
Roman uz koji se smije naglas
📖 Nada - Ante Tomić
Adnan Hota iz Sarajeva prvi put gostuje kao autor u Preporukama, iako je tu praktično od prvog broja. Čita redovno, pamti preporuke i vjerovatno spada u mali krug ljudi koji su pročitali najveći broj knjiga koje su se ovdje godinama pojavljivale. Po struci je inžinjer telekomunikacija, član je Mense, bavi se slikanjem i opasan je igrač pub kvizova.
Piše Adnan Hota
Pojedini romani se često reklamiraju kao humoristički, ali to je rijetko opravdano, pogotovo kad je riječ o hrvatskom humoru 🙂 Častan izuzetak su romani Ante Tomića, splitskog pisca i novinara: Što je muškarac bez brkova, Ništa nas ne smije iznenaditi (po kojem je snimljen odličan film Karaula), a pogotovo Čudo u Poskokovoj Dragi. Upravo je Čudo (preporuka iz #79) jedan od mojih najdražih romana na našem jeziku, i jedan od rijetkih uz koji sam se glasno smijao.
#79 Romantična komedija na dalmatinski, šta možemo naučiti od kokoški, pitanja za samorefleksiju
KNJIGA Romantična komedija na dalmatinski
U tom duhu napisan je i Tomićev najnoviji roman Nada. Meni je inače najveći problem s čitanjem “pregurati” prvih 50–100 stranica dok se priča ne zakuha. E, s Nadom to uopšte nije slučaj: roman je kratak i pitak, protkan prepoznatljivim humorom, i još k tome čisti feel-good materijal.
Sve se dešava u malom, izmišljenom mjestašcu na neimenovanom dalmatinskom otoku. Likovi su lokalni policajac i njegove četiri prekrasne kćeri, mladi sirijski izbjeglica u kojeg se zaljubi najstarija kći, dijasporci iz Austrije koji dolaze na otok jer, po predanju, zaštitnica otoka Sveta Margareta pomaže u liječenju neplodnosti, i mnogi drugi.
Tu galeriju likova Ante Tomić je povezao u radnju koju je teško prepričati, pa neću ni pokušavati. Pročitajte i spremite se da se smijete naglas… i da saznate zašto se roman zove Nada i kakvu ulogu u svemu ima magarac s naslovnice 😊
Poezija Nenada Marića
🎵 Kralj Čačka - Spusti svetlost na put
Marko Ilić iz Beograda najčešći je gostujući autor u ovom newsletteru. Strastven je čitalac i čovjek radoznalog duha, sa diplomama iz najrazličitijih oblasti, od biznisa i urbanizma do azijskih studija.
Piše Marko Ilić
Društva našeg jezika, možda više nego druga, imaju veliki rascep između blata i zvezda. Svi želimo da se poredimo sa najboljima, sa onima koji su visoko gore, koji svetle širom zemljinog šara, najsjajnijima među nama, ali smo mnogo češće ipak bliže onima koji su u blatu. U pijanom mulju svakodnevice, u kom namičemo dane na brojanice; u kom svakim danom oblačimo, deo po deo, kostim za ulogu žrtve u koju sve više verujemo da je izabrala ona nas, a ne mi nju.
Jedna od zvezda koja nam spušta svetlost na put definitivno je slikar i pesnik Nenad Marić, poznatiji kao Kralj Čačka. Ako ste ikada slušali „srpskog Toma Vejtsa“, osetili ste radijaciju njegove emocije i mudrosti koja izbija iz svake pesme koju potpisuje i koja neverovatno osvetljava našu svakodnevicu. Na prvo slušanje deluje kao da je sve prožeto pesimizmom, ali već na drugo i svako sledeće čuje se neverovatno topao optimizam, radost života i saznanje da negde postoji tanana duša koja svakog dana plete stihove, tonove i akorde koji nas prosvetljuju.
Sve teme koje mislećeg čoveka muče opevao je Kralj Čačka. Moja omiljena pesma je Spusti svetlost na put, u kojoj je njegovo visočanstvo opevalo traženje smisla kroz ponore kroz koje kolektivno, prečesto, prolazimo iz generacije u generaciju. Uživajte u čistom duhu.
SPUSTI SVETLOST NA PUT
zid je sakrio mnoga siva lica
teški za oprost, metak i ekser
jasno se čuje gde je mržnji klica
ovde je mračno,
spusti svetlost na putdan je sagoreo i ulice su puste
disao sam smrad sa mirisom parfema
sada stojim pred vratima šume
ovde je mračno,
spusti svetlost na putrekli su – na kolena! i pustićemo da preživiš
stavi lance, veseli se i pleši
tvoje usne su napisale beži
ovde je mračno,
spusti svetlost na puti od tebe daleko a kao da si tu,
pisma misli šalješ s drugog kraja šume,
u njima piše da čekaćeš i više
ovde je mračno,
spusti svetlost na putostao sam sam i prijatelja nemam
nazad ne mogu, napred da idem moram
daj mi snage da izdržim do početka
ovde je mračno,
spusti svetlost na putne mogu da ćutim i sve ću da ti kažem
kad me umiju prvi zraci sunca
sve sam stavio na trunku smisla u daljini
ovde je mračno,
spusti svetlost na put
Izdvojite vremena za sebe, preslušajte i ostale pesme, a svakako pogledajte i sjajan dokumentarac o Kralju Čačka Zemlja nije moj dom dostupan na platformi RTS Planeta.
Ili ga pogledajte u maestralnom izvođenju predstave Mihael Kolhas u Jugoslovenskom dramskom pozorištu.
Uživajte punim srcem i pratite da li Kralj dolazi i u vaš grad!
Produktivnost bez šuplje priče
🎯 If you want 2026 to be the best year of your life - Daniel Pink
U prošlom broju sam već spominjao Dana Pinka i kratki video o koncentraciji.
U međuvremenu je Pink izbacio novi, nešto duži video (25 minuta) sa savjetima o produktivnosti. I dalje je u istom fazonu: bez šuplje priče i guruisanja, samo nekoliko konkretnih ideja koje se mogu odmah testirati.
Bilo mi je posebno simpatično to što neke od ovih tehnika koristim godinama kada radim s firmama na planiranju i fokusima. Samo ih nisam baš primjenjivao na vlastiti život, kao da sam sebi nezgodan klijent 😊
Četiri stvari koje sam odmah krenuo raditi:
Najveće kajanje
Izabrati jedno kajanje iz prošle godine koje nas i napisati ga na papir. Na drugi papir napišemo šta smo naučili i mali plan za januar.
Autopsija unaprijed
Ideja je da se unaprijed napiše zašto bi najvažniji cilj mogao propasti, pa se onda planira godina tako da se te rupe zatvore na vrijeme.
Jedna riječ za godinu
Umjesto deset novogodišnjih odluka, jedna riječ kao kompas. Ne kao motivacijska parola, nego kao podsjetnik kad krene lutanje.
Razmišljanje u kvartalima
Godina zna biti prevelika da bi bila operativna. Devedeset dana je taman: ima dovoljno vremena da se vidi pomak, a opet se brzo dođe do provjere gdje smo, šta smo.
ZANIMLJIVOSTI
🔭 Nova otkrića: kuda ide svijet
Naletio sam na odličan sajt koji naučne vijesti tretira malo ozbiljnije nego što smo navikli.
Za svako otkriće pokušavaju procijeniti dvije stvari:
kolika je šansa da se nalaz stvarno potvrdi i generalizuje, te
koliko bi otkriće bilo veliko ako se ispostavi da je tačno.
Ovo je mojih pet favorita:
🚗 Samovozeća auta su znatno sigurnija
U istim gradovima i uslovima, autonomna vozila imaju oko 10× manji rizik od nesreće nego ljudi. Nije savršeno i nije svugdje, ali trend ide u jednom smjeru.
🧮 AI pomaže u rješavanju matematičkih problema
AI sistemi već pomažu istraživačima da naprave pomak u više otvorenih problema iz matematike. Ne zamjenjuju matematičare, ali im značajno ubrzavaju razmišljanje i provjeru ideja.
🪐 Šećeri pronađeni na asteroidima
U uzorcima s asteroida Bennu otkriveni su šećeri, uključujući ribozu, ključnu za RNK. Hemija života očito nije rijetka niti vezana samo za Zemlju.
💊 Jak lijek protiv bolova, bez opioida
Odobren je novi lijek koji cilja nervne kanale povezane s bolom, bez opioidnog mehanizma. Ako se u praksi potvrdi da ne stvara ovisnost, ovo je velika stvar.
🦟 Nova klasa lijeka protiv malarije
Lijek s oko 97% uspješnosti, dizajniran da zaobiđe postojeće rezistencije. Tiha, ali potencijalno ogromna promjena za milione ljudi.
🌍 Brojevi svijeta: još činjenica koje mijenjaju perspektivu
Nakon pozitivnih komentara na sličan članak u prethodnom broju, evo još fascinantnih brojki:
Oko trećine svjetske populacije (nekih 2,2 milijarde ljudi) nikada nije koristilo internet.
Prilikom lansiranja, SpaceX Starship u jednom trenutku proizvede snagu uporedivu s oko 10% ukupne električne mreže SAD-a.
U SAD-u se svakog mjeseca otpusti oko 1% zaposlenih, dok je u Njemačkoj taj udio manji od 0,1%.
Zbog svjetlosnog zagađenja, ptice širom svijeta svakodnevno pjevaju duže, u prosjeku čak 50 minuta više.
Kina je od 1949. godine izgradila, u prosjeku, gotovo jednu veliku branu dnevno.
🏙️ Gradovi iz nacrta: može li se život isplanirati?
Da li ste možda nekada igrali Sim City?
Oduvijek me fascinirala ideja da se grad isplanira. Kao da kažemo: ovaj put ćemo sve uraditi kako treba. Saobraćaj, parkove, stanove, institucije. I onda će se život samo uklopiti.
Neke zemlje su tako svoje glavne gradove sagradile od nule:
Canberra (Australija)
Nastala kao kompromis, ali i kao promišljen grad. Nije spektakularna, ali funkcioniše. I to joj je najveća vrlina.
Brasília (Brazil)
Ikona modernizma, dizajnirana u obliku aviona. Ispod te ljepote, svakodnevni život se preselio na periferiju.
Abuja (Nigerija)
Trebala je rasteretiti stari glavni grad. Rasla je brže nego što je infrastruktura mogla pratiti.
Nejpjido (Mjanmar)
Ogroman, uredan i zapanjujuće prazan. Projektovan za saobraćaj i kontrolu, ne za susrete.
A neki su još uvijek u izgradnji:
Egipat: Sve institucije se sele u kreativno nazvani Novi glavni grad, 45 km istočno od prenapučenog Kaira.
Indonezija: Pošto Jakarta tone, gradi se novi grad usred tropske šume, a trebao bi biti spreman tek za 20 godina.
Iran: Teheran nema dovoljno vode i u ozbiljnom je riziku od potresa, ali nova lokacija još nije odabrana.
CITAT
Jedna od najrealnijih stvari u Gospodaru prstenova je to da se gotovo niko nije htio uključiti, sve dok nije skoro bilo prekasno.
RICKI TARR