#140 Kako donositi bolje odluke
Umijeće jasnog mišljenja - Rolf Dobelli (knjiga), Zašto je većina uvijek u krivu - Paul Rulkens (video), Filozofske oštrice - prečice za donošenje odluka (life hack)
Dragi radoznali ljudi,
Dobro došli u 140. broj Preporuka za radoznale.
Kao i svakog desetog broja, vraćamo se malo u arhivu. Ovaj put sam izdvojio tekstove koje povezuje jedna od najkorisnijih, a najtežih životnih vještina: donošenje boljih odluka.
Ne mislim na velike odluke uz dramatičnu muziku u pozadini. Već na one svakodnevne: kada poslušati intuiciju, kada joj ne vjerovati, kako prepoznati lošu ideju, zašto grupe često odluče ono što niko zapravo ne želi i kako izbjeći da nas sitnice pojedu dok važne stvari čekaju.
Dobra odluka rijetko nastaje iz savršene sigurnosti. Češće nastaje iz malo boljeg pitanja, malo manje ega i nekoliko jednostavnih mentalnih alata koje imamo pri ruci kad mozak krene prečicom kroz šumu.
Ako vas ovaj broj natjera da makar jednom zastanete prije prvog zaključka, pitate šta bi moglo poći po zlu ili priznate da možda niste baš toliko racionalni koliko volite misliti, mislim da smo već dosta napravili.
Uživajte u čitanju.
PREPORUKE
Jeste li racionalni (i zašto niste)
📕 KNJIGA: Umijeće jasnog mišljenja | Umetnost jasnog razmišljanja - Rolf Dobelli
Vjerovatno se smatrate racionalnom osobom.
Ako je tako, imam dobru i lošu vijest.
Loša vijest je da ste gotovo sigurno potpuno neracionalni.
Dobra vijest je da ste u dobrom društvu, jer su takvi i svi ostali.
Kao posljedica evolucije, većinu odluka donosimo na osnovu osjećaja u stomaku.
Takve prečice prilikom odlučivanja su dobro služile našim dalekim precima.
Jasno je da nemate vremena za analize i racionalno razmišljanje u situaciji kada se suočite s gladnim lavom.
Međutim, u današnje doba, takve prečice nas često odvedu na krivi put.
Švajcarski autor Rolf Dobelli je napravio popis 52 greške u razmišljanju koje svakodnevno pravimo. Na primjer:
Zašto smo skloni precjenjivanju svojih mogućnosti? Tako 84% Francuza misli da su natprosječni ljubavnici.
Zašto volimo misliti da imamo kontrolu? Zbog toga se u liftovima nalazi dugme za zatvaranje vrata koje najčešće ne radi, ali čini da se bolje osjećamo.
Zašto prihvatamo samo one informacije koje nam odgovaraju? Studenti koji su dobili nasumične lične horoskope s pozitivnim osobinama su rekli da ih savršeno opisuju.
A ako želite otkriti vlastita neracionalna ponašanja i uvjerenja, onda je ovo prava knjiga za vas.
Kad normalno prestane biti pametno
🎥 VIDEO: Zašto je većina uvijek u krivu - Paul Rulkens
Ono što te dovelo dovde neće te odvesti dalje.
MARSHALL GOLDSMITH
U ljudskoj prirodi je da se nastojimo uklopiti.
Kada dođemo u novo okruženje, što prije želimo utvrditi norme ponašanja.
Jer ako se ponašamo drugačije, postoji mogućnost da će nam reći da nismo normalni.
Međutim, postoje situacije kada ima smisla preispitati da li je većina u pravu.
To je tema TED Talka Paula Rulkensa, a ovo su tri stvari koje su me natjerale na razmišljanje:
Pitanja ostaju ista, ali odgovori se mijenjaju. Priča kaže da je profesor Albert Einstein dvije godine zaredom dao isti ispit studentima.
Samo 3% ljudi razmišlja. Rulkus prokovatibno tvrdi da se većina trudi da radi isto što i ostali i provodi većinu vremena na autopilotu.
Inovatori ruše norme. Ikea - zašto ljudi ne bi sami sastavljali namještaj? Dell - zašto ne bismo prodavali kompjutere online? Londonski taksi - zašto ne bismo zaposlili ljude koji ne poznaju grad, ali će rado slušati instrukcije mušterija?
Kako obrijati loše ideje
📰 LIFE HACK: Filozofske oštrice - prečice za donošenje odluka
U filozofiji, oštrica (britva) predstavlja princip ili pravilo koje omogućava da se eliminišu („obriju“) malo vjerovatna objašnjenja za neki fenomen ili izbjegnu nepotrebne radnje.
Zašto bi nas zanimalo nešto što su koristili stari filozofi?
Oštrica je mentalna prečica koja pomaže da brže i lakše donesemo neku odluku, riješimo problem ili završimo diskusiju.
Postoji više zanimljivih i korisnih oštrica, a ovo je mojih pet favorita.
Occamova oštrica - najjednostavnije objašnjenje najčešće je ispravno.
Saganov standard - izvanredne tvrdnje zahtijevaju i izvanredne dokaze.
Hanlonova oštrica - nikada nemoj pripisivati zlobi ono što se može objasniti glupošću ili nekompetencijom.
Test patke - ako izgleda kao patka, pliva kao patka i kvače kao patka, onda je vjerovatno patka.
Newtonov laserski mač - ako se neko pitanje ne može riješiti eksperimentom, nije vrijedno rasprave.
ZANIMLJIVOSTI
🚗 Abilenski paradoks: kako završimo na putu koji niko nije htio
Jeste li ikad izašli sa sastanka i pomislili: kako smo baš ovo odlučili?
Abilenski paradoks objašnjava taj osjećaj. Klasična scena je porodica koja po najvećoj vrućini krene na dug put u prilično dosadno mjesto (Abilene) jer svako misli da ostali to žele. Na kraju ispadne da niko nije htio i svi se pitaju zašto su uopšte krenuli.
Problem je u lažnom konsenzusu. Umjesto da kažu šta stvarno misle, ljudi klimaju glavom, pretpostavljaju tuđe želje i na kraju se svi slože oko nečega što niko ne želi. To nije isto što i groupthink, gdje ljudi sebe ubijede da je odluka dobra. Kod Abilenskog paradoksa svi znaju da nije, ali misle da bi pokvarili raspoloženje ako kažu drugačije.
Kako ovo spriječiti u praksi? Ponekad je dovoljan krug iskrenosti prije odluke – ocijenite ideju od 0 do 10, pitajte ima li iko ozbiljnu rezervu, dajte riječ onima koji se inače ne javljaju, ili uvedite đavoljeg advokata koji će namjerno tražiti slabe tačke. Bolje malo nelagode odmah, nego dugo putovanje na vrućem asfaltu do mjesta gdje niko ne želi biti.
🧠 Male odluke: zašto nas toliko umaraju
U prosjeku provedemo skoro tri sata dnevno donoseći male odluke: šta ćemo jesti, šta ćemo gledati, šta ćemo obući…
Fredkinov paradoks kaže da bi odluka trebala biti manje bitna ako biramo između sličnih opcija; međutim, baš u takvim situacijama je najteže donijeti odluku.
U takvim trenucima dobro dođe da se prisjetimo pet jednostavnih pravila:
Idi težim putem. Ako imamo dva podjednako teška izbora, trebamo odabrati onaj koji će biti bolniji kratkoročno. Razlog je što u ljudskoj prirodi precjenjujemo i dobre i loše stvari kratkoročno, a podcjenjujemo ih dugoročno.
Pravilo dvije minute. Ako treba manje od dvije minute da se nešto napravi, onda to treba uraditi odmah.
Solomonov paradoks. Bolje rješavamo tuđe probleme nego vlastite. Ako imate dilemu, razmislite šta biste savjetovali dragoj osobi.
I oklijevanje je odluka. Ako imate previše opcija i ne možete odlučiti, odgovor je najčešće ne.
Strategija 10:10:10. Razmislite kakav uticaj će odluka imati za deset minuta, deset dana i deset godina. U većini slučajeva, najviše žalimo za stvarima koje nismo ni pokušali.
🔧 Pametna pravila: šta hakeri znaju o svijetu
Zovu ih zakoni hakera, ali nemojte da vas ime zavara – nemaju veze s probijanjem šifri, već s razumijevanjem svijeta. To su kratka, pamtljiva pravila za sve koji pokušavaju nešto izgraditi, promijeniti ili barem ponekad donijeti bolju odluku.
Evo pet koje vrijedi zapamtiti:
🔧 Gallov zakon
Funkcionalni sistemi nastaju iz jednostavnih verzija koje su već radile. Ako pokušate napraviti nešto kompleksno iz prve – najčešće neće raditi. Ne pokušavajte graditi zgradu po nacrtu za palaču. Počnite s kolibom. Pa je nadograđujte.
🚧 Chestertonova ograda
Kad naletite na pravilo koje vam djeluje besmisleno, prvo se zapitajte: Zašto je uopšte postavljeno? Ako ne znate zašto nešto postoji, niste spremni da to uklonite. Neko je tu ogradu stavio s razlogom – možda da ne upadnete u jamu.
😲 Princip najmanjeg iznenađenja
Sistemi treba da se ponašaju onako kako ih korisnik očekuje. Ako klik na „Spremi“ pošalje mail tetki, imate loš dizajn. Ljudi su dio sistema. Put najmanjeg iznenađenja često je i put najmanjeg otpora.
👥 Brooksov zakon
Dodavanje ljudi na projekat koji kasni najčešće ga još više uspori. Novi članovi traže objašnjenja, komunikacija postaje komplikovanija, a neke stvari jednostavno ne možete ubrzati. Devet žena i dalje ne mogu roditi bebu za mjesec dana.
🚲 Zakon trivijalnosti
Što je tema trivijalnija, više ćemo o njoj pričati. O budžetu za nuklearku niko nema mišljenje. S druge strane, o boji šupe za bicikle svi imaju mišljenje. Zato su neki sastanci noćna mora, i zato ponekad trošimo sate na sitnice dok velike stvari ostaju netaknute.
CITAT
Bolje je odmah odlučno provesti dobar plan nego čekati savršen plan sljedeće sedmice.
GEORGE PATTON