#39 Preporuke za radoznale - James Bond u Jugoslaviji, serija koju ne trebate gledati, razbijamo mitove o hrani
Vozdra raja!
Preporuke za radoznale vam svakog drugog četvrtka donose lične preporuke i zanimljivosti.
Knjige i stripovi, inspirativni članci i podcasti, korisne aplikacije i gadgeti, pozitivne vijesti, dokumentarci, testovi, life hacks, citati, te sve ono što danas još ne znamo, ali ćemo radoznalošću saznati!
Uzbuđen sam što u današnjem broju po prvi put imamo i tekstove gostujućih autora.
Lejla Tahirović je arhitektica i muzičarka iz Sarajeva. Međutim, za razliku od Konstrakte, Lejla također slika i piše kratke priče. Usput je završila i poslovnu administraciju, a na vizit karti joj piše projekt menadžerica.
Neki ljudi sakupljaju poštanske markice, a Marko Ilić iz Beograda sakuplja diplome. Završio je ekonomiju, međunarodne odnose, poslovnu administraciju i azijske studije. Trenutno razmišlja o doktoratu iz urbanizma, a prava je misterija kako u isto vrijeme stiže biti na čelu kompanije koja se bavi trgovinom.
Kao što možete i sami primijetiti na osnovu ovog kratkog predstavljanja, radi se o beskrajno radoznalim i zanimljivim ljudima i čast mi je da ćete imati priliku čitati njihove tekstove.
KNJIGA
Titov prijatelj koji je bio inspiracija za agenta 007
Piše: Marko Ilić
Svaki teoretičar zavera iz naših krajeva koji drži do sebe pouzdano zna da su Englezi uvek radili protiv nas, a u korist onih drugih, naših neprijatelja.
To što činjenice tome baš i ne govore u prilog problem je tih činjenica, a ne teoretičara zaverenika koji obično svoje stavove grade na kafanskim pričama, zaključcima dobro obaveštenog taksiste i ostalim usmenim predanjima.
Za sve one koji gaje nadu da će jednog takvog nadgovoriti na nekom dosadnom rođendanu ili prvomajskom uranku, predlažem memoarsku knjigu koju je napisao Ficroj Maklejn, čovek koji je lično te zavere protiv nas kovao i sprovodio.
Maklejn je bio čovek za koga se može reći da je za svog života prošao ono što većina nas neće proživeti, pa i da žive hiljadu godina.
Posle diplomiranja na Kembridžu, počinje karijeru u diplomatskoj službi koja ga kasnih tridesetih vodi u Moskvu, u epicentar najbrutalnijih Staljinovih čistki u kojima su stradali neki od najviđenijih glavešina Sovjetskog Saveza.
Po početku Drugog svetskog rata, politički se angažuje, postaje poslanik u Parlamentu, no prijavljuje se za vojsku i odlazi u Egipat gde učestvuje u formiranju specijalne jedinice britanske vojske S.A.S. sa kojom učestvuje u mnogim diverzantskim akcijama duboko iza nemačkih i italijanskih položaja.
Kao specijalni izaslanik Vinstona Čerčila, odlazi u Bosnu kako bi uspostavio vezu sa Titom i partizanima sa kojima provodi skoro dve godine kao svedok i akter nekoliko nemačkih ofanziva, te borbi za oslobođenje Jugoslavije.
Po njegovim izveštajima sa terena, Britanija se odlučuje da podrži partizanski pokret ne samo kroz snabdevanje oružjem, odećom, hranom, lekovima i logistikom, već i dajući mu politički legitimitet.
Po završetku rata, nastavlja da bude poslanik, a po povlačenju iz politike vreme provodi uglavnom između hotela koji je sa suprugom otvorio na škotskim jezerima i kuće na Korčuli, za koju je dobio specijalnu dozvolu da je kupi, u vreme kada strancima nije bilo dozvoljeno da imaju imovinu u Jugoslaviji.
Jedan je od ljudi koji je poslužio kao inspiracija za lik agenta 007, a sama knjiga prati tri razdoblja iz njegovog života.
Prvi deo opisuje Moskvu u vreme Staljina, te putovanja po unutrašnjosti SSSR, drugi deo se bavi pustinjskim ratom i stvaranjem S.A.S, dok je nama najinteresantniji deo o ratu u Jugoslaviji.
Detaljno opisuje partizansku borbu, odnose Tita sa ostalim komandantima, pogibiju Ive Lole Ribara, desant na Drvar (Tita nije spasio pas već dobra procena engleskih obaveštajaca), ulogu katoličke crkve u NOB-u na dalmatinskim otocima, pregovore partizana sa Saveznicima, upoznavanje Tita i Čerčila, pregovore sa kraljem Petrom II Karađorđevićem i jugoslovenskom vladom u Londonu, sklapanje ugovora Tita i Šubašića, duge intelektualne razgovore sa Kočom Popovićem, oslobođenje Srbije, ulazak u Beograd 20. oktobra sa Pekom Dapčevićem i mnogo toga još, sve iz prve ruke.
Na engleskom jeziku knjiga Eastern Approaches ima brojna reizdanja, dok se na našim jezicima mogu naći samo primerci štampani pedesetih i šezdesetih godina, a prevod naslova je Zlatni Drum / Pijesak Orijenta / Rat na Balkanu.
TV
13 razloga zašto ne trebate gledati Attack on Titan
Piše: Lejla Tahirović
Ovu fantastičnu seriju, kreiranu prema jednoj od najnagrađivanijih i najprodavanijih mangi svih vremena, ne treba gledati niko.
Nadam se da ćete se okrenuti i zadovoljiti nečim jednostavnijim, a ukoliko me ne poslušate (priča se da ste radoznali), evo koja sve očekivanja, instinkti i osjećanja će vam u procesu biti uspješno povrijeđena.
Za početak, seriju ne preporučujem civilima svijeta koji su ove godine malo nervozni zbog političkih dešavanja, jer naša svijest brzo nauči ignorisati fantastične elemente i prepoznavati suštinske podudarnosti. Isto tako ljudima koji imaju djecu, prijatelje, roditelje, hrčka.
S druge strane, seriju ne preporučujem ljudima koji se lože na vojnu taktiku ili dobru akciju, pa im bude neprijatno jer su u realnosti pacifisti. Bit će žrtve šahovskih strategija u fatalnoj kombinaciji sa tarantinovskim poletom i zateći će se kako navijaju za neko malo krvoproliće za “svoju stvar” kao na utakmici.
Dalje, zbog broja i prirode obrata i otkrića koje priča donosi, seriju ne preporučujem ni ljudima koji vole da znaju gdje su ostavili tablete, a kamoli onima koji uživaju da budu u pravu.
Seriju ne preporučujem gledaocima koji su razmaženi jednostavnom kompozicijom američkih serija, gdje znamo da je prva sezona klimaks priče. Ovdje se na kraju druge sezone može desiti da vama, napaćenom veteranu AoT-a, neko na internetu kaže je sve to samo uvod za četvrtu sezonu, gdje ćete saznati šta je zapravo tema serije, a da se pritom nećete osjećati prevareno. Usput, trenutno se čeka peta i konačna sezona, a takvo čekanje tek ne bih preporučila ni najgorem neprijatelju.
Ovu seriju definitivno ne preporučujem ljudima koji vole jednostavne likove, ili barem eto žele da znaju hoće li im jedan od glavnih likova dobiti na nekom Comiconu nagradu u kategoriji “heroj” ili “zločinac” godine (jedan od likova AoT je iste godine pobijedio u obje kategorije).
Ne preporučujem seriju ljudima koji se generalno vezuju za likove. Dešavaju se vrlo nastrane stvari pa se može desiti da vam poginu, ali što je još gore, može se desiti da prežive i izađu iz svega toga kako je jedino moguće - drugačiji.
Ne preporučujem seriju ljudima koji misle da vas prava ideologija može unaprijed staviti na pravu stranu historije.
Ne preporučujem seriju ljudima koji imaju bilo kakve ideale, jer će gledajući je osjetiti nelagodu konflikta različitih ideala koje nose u sebi. Naročito ne preporučujem seriju ljudima koje ideja slobode inspiriše više nego neke druge udomaćene ideje, jer će biti dosta istraživana kroz upotrebe i zloupotrebe, pa postoji rizik da u sred neke debate sa samim sobom ustanete i oslobodite papagaja.
Ne preporučujem seriju ljudima osjetljivim na emociju u muzici u serijama. Postoji rizik da pet puta zavolite pjesmu, podesite se na traženo raspoloženje i počnete je trijumfalno i dostojanstveno mumljati na japanskom, kad poslije par epizoda nova pjesma. Soundtrack je tako nepredvidiv i moćan da ćete u četvrtoj sezoni jedne noći na spavanje otići kao metalac, a probuditi se kao ljubitelj balada sa simfonijskim orkestrom. Guglanje prevoda tekstova samo intenzivira stvari, pa ga treba naročito izbjegavati.
Ne preporučujem seriju ljudima koji su uvrijeđeni ako se ne naglasi ravnopravnost spolova. Ovdje je ona tako prirodna i autentična da je apsolutno niko ne naglašava.
Ne preporučujem seriju homofobima, mogli bi biti zauzeti važnijim stvarima pa ne primijetiti na vrijeme koji lik je gej.
Realno, ne preporučujem seriju ni ljudima koji ne uživaju u specifičnoj estetici anime ili makar u poznatoj činjenici da su Japanci s druge planete i da mogu da viču nešto suvislo u isto vrijeme dok plaču. Svidjet će vam se to sve, bojim se.
Konačno, sve je poskupilo, pa ne preporučujem seriju ljudima koji vole posjedovati stvari u fizičkom svijetu, jer uznemirujući osjećaj da ne posjedujete hard copy mange do kraja serije postane nepodnošljiv. Bacit će vas serija u trošak dakle, čak i ako ne pokušate nabaviti kaiševe sa mehanizmima na gasni pogon za zračne manevre. Što bi isto bilo logično.
LIFE HACK
Razbijanje mitova o ishrani
Nutricionizam kao nauka je uporediv sa hirurgijom u 17. vijeku. Zanimljivo je i obećava, ali im svejedno ne biste dozvolili da vas operišu.
MICHAEL POLLAN, AMERIČKI PISAC I NOVINAR
Ako želite da se iznervirate, jednostavno izguglajte koje vrste hrane (ni)su dobre za vas.
A ako hoćete da se nasmijete, pogledajte genijalni skeč o naučniku koji opet i iznova putuje nazad kroz vrijeme kako bi upozorio ljude da je otkrio još jednu stvar koju ne treba jesti.
Najcjenjeniji svjetski medij The Guardian je objavio odličan članak u kome razbija najčešće mitove o ishrani.
Ukratko:
kafa nije štetna (do pet šolja dnevno),
biljna mlijeka su prevara,
nema dokaza da je crveno vino dobro za zdravlje,
crveno meso ipak nije izvor svih zala,
nisu svi ugljikohidrati loši.
Naravno, moguće je da dogodine objave novi članak sa suprotnim zaključcima.
ZANIMLJIVOST
Veronika iz Beograda je podijelila članak u kojem piše da će se tokom ovog mjeseca dešavati jedan pravi astronomski spektakl.
Svih pet planeta koje možemo vidjeti golim okom (Merkur, Venera, Mars, Jupiter i Saturn) će se uredno poredati na nebu.
Ovakav događaj se zove konjunkcija, a posljednji put se desio prije 18 godina, stoga ga nemojte propustiti.
CITAT
Ako ste i vi pročitali neku zanimljivu knjigu, pogledali super seriju, naletili na dobar članak ili jednostavno imate neku zanimljivost koju želite podijeliti, javite!
I naravno, bilo bi super da radoznalim kolegama i prijateljima proslijedite ovaj link kako bi se i oni prijavili na newsletter.
Ponovo se čitamo za dvije sedmice!
Adnan