#44 Kako bi mogla izgledati budućnost čovječanstva, Surove Strasti (treća sreća), zašto probati escape room
Vozdra raja!
Preporuke za radoznale vam svakog drugog četvrtka donose pet pažljivo odabranih preporuka:
knjiga ili strip,
video, podcast ili TV sadržaj,
članak ili life hack,
zanimljivost i
citat.
I ovaj put imam čast da predstavim novog gostujućeg autora!
Aleksandar Vratonjić Gligorijević (Beograd) je menadžer, preduzetnik, programer, gitarista, kvizaš i escape room entuzijasta!
KNJIGA
Kako bi mogla izgledati budućnost čovječanstva?
Pročitao sam bezbroj knjiga naučne fantastike.
Ali postoji jedna na koju se uvijek vraćam: Kraj djetinjstva koju je napisao Arthur C. Clarke.
I iako vjerovatno ne volite sci-fi, ovo su tri razloga zašto ovoj knjizi trebate dati šansu.
RAZLOG #1: radi se o bezvremenskom klasiku
Prvi put je objavljena 1953. i nikad nije izašla iz štampe, što je dobar pokazatelj da će biti aktuelna i narednih 70 godina.
A ako odete na Goodreads, društvenu mrežu ljubitelja knjiga, vidjet ćete da je u ovom trenutku čitaju hiljade ljudi.
RAZLOG #2: nagnat će vas na razmišljanje
Zamislite svijet bez gladi, siromaštva i ratova.
I u kojem ljudi rade samo 20 sati sedmično!
RAZLOG #3: nećete moći ni naslutiti kraj
Vidjeli ste to već milion puta: neka vanjska prijetnja natjera čovječanstvo na promjene.
Zemlja postane utopija.
Ali garantujem da nećete pogoditi šta će se onda desiti.
PODCAST
Surove Strasti, po treći put
Počeo sam pisati ovaj newsletter s ciljem da dragim ljudima približim super stvari koje možda sami ne bi otkrili.
A jedna od preporuka u prvom broju Preporuka za radoznale je bio podcast Surove Strasti.
Za one koji ne znaju, radi se o opuštenim razgovorima s ljudima koji su strastveni u onome što rade.
Ovaj podcast je bio tema i mog kasnijeg teksta, gdje sam predložio najzanimljivije epizode u tom trenutku.
Međutim, dok sam to pisao, nisam ni slutio da ću jednoga dana i sam biti gost!
Bilo mi je veliko zadovoljstvo i privilegija upoznati Sašu Tenodija i Ivana Vorasa, te provesti sat i pol u opuštenoj priči o svemu i svačemu.
Ovo su neke od tema:
kako je nastala ideja za newsletter
koji problem rješavamo kad čitamo
koliko je nezahvalno davati preporuke
zašto je pisanje supermoć
kako bi mogla izgledati budućnost rada
da li bi svijet bio bolje mjesto da su granice otvorene
šta je UBI (Universal Basic Income)
privatne firme (s naših prostora) vs. korporacije
profesionalizacija upravljanja porodičnih firmi
benefiti korištenja poslovne analitike
EXPERIENCE
Zašto je Escape Room najbolja vrsta zabave?
Piše: Aleksandar Vratonjić Gligorijević
Radoznalost, iznenađenja, rešavanje zagonetki, mozgalice, minimalni fizički napor, direktna interakcija sa okolinom umesto kroz ekran, priča, misterija, horor, omiljeni strip ili film…
Ako se pronalazite u barem tri prethodno nabrojana pojma, onda su Escape Room igre prava stvar za vas!
Kako su escape rooms osvojile svet:
počele su kao „point and click“ kompjuterske avanture krajem 20. veka,
dobile su svoju verziju u realnom svetu sredinom 2000-ih najpre u Japanu,
veliku popularnost stiču upravo u istočnoj Evropi,
nedugo nakon toga postaju globalni fenomen.
U čemu je tajna uspeha?
Escape Room su imerzivne avanure - vi direktno učestvujete u njima, umesto da ih posmatrate sa strane ili kroz neki ekran.
Sastoje se od niza zagonetki i „potraga za blagom“ kroz koje se prožima jedan zajednički narativ.
Ambijent u kojem se odvijaju može biti kreiran specijalno za potrebe igre ili inspirisan nekom franšizom ili elementom pop kulture, poput knjiga, filmova, stripova itd.
Igraju se minimum u paru, ali najčešće u većim grupama ili kao deo tim bilding aktivnosti, momačkih ili devojačkih večeri, te romantičnih izlazazaka za one kojima su večera i bioskop već odavno prevaziđeni kliše.
Pobegnite iz zatvora, provalite u sef banke ili se izborite sa ukletom kućom – bezbroj scenarija širom sveta u kojima ama baš svako može da nađe nešto u čemu će uživati.
Iz ličnog iskustva garantujem da su idealno „opravdanje“ za vikend turizam – nama najbliža Budimpešta važi za svojevrsnu meku ove industrije.
Nikada neću zaboraviti osećaj zapanjenja koji sam doživeo kada sam otvorio jedna vrata, prošao kroz njih u nečiju kuhinju, potom se vratio nazad i zatvorio ih, samo da bih ta ista vrata otvorio iznova kroz nekoliko minuta i od jednom se našao u potpuno drugačijem enterijeru starinske dnevne sobe sa sve kaminom u kojem je gorela vatra!
Na https://terpeca.com/2021/ možete videti koje su sobe proglašene za najbolje na svetu pa krenite redom, ili nađite neku u vašem gradu i odvojite se od telefona na sat vremena – nećete zažaliti.
ZANIMLJIVOST
Jezici znaju biti ludi!
Ako želite izraziti nekom poštovanje u Evropi i Americi, oslovit ćete ga prezimenom -> Mr. Biden, Herr Scholz, Monsieur Macron...
Međutim, u Rusiji se prezime ne spominje, već se koristi ime osobe i njenog oca. Da pišete pismo Putinu, oslovili biste ga sa Vladimire Vladimiroviču.
A na arapskom pak koristite ime prvorođenog sina. Tako će palestinski lider Mahmoud Abbas biti Abu Mazen (po sinu Mazenu).
VAŠE PREPORUKE
Emin Efendira (Visoko): Netflixov dokumentarac Fantastic Fungi -> sve što ste ikada željeli znati o (magičnim) gljivama
Admir Saračević (Tešanj): članak o strukturi stanovništva Zemlje -> ako imate vlastiti ili iznajmljen stan, redovne obroke, čistu vodu, mobitel, pristup internetu i završen fakultet, spadate u privilegovanu grupu od samo 7% ljudi na svijetu
IZDVAJAMO
Sandro Zovko (Mostar), naš gostujući autor, je gostovao u video podcastu Imam ideju gdje je podijelio svoja razmišljanja o preduzetništvu, cjeloživotnom obrazovanju, te potencijalima za razvoj Mostara i Hercegovine
CITAT
Ovaj newsletter postoji zbog vas, stoga odgovorite na ovaj mail:
Koja od preporuka vam se svidjela?
Čega biste željeli više (ili manje) u narednim brojevima?
Imate li možda neku drugu sugestiju ili vlastitu preporuku?
A ako imate radoznale kolege i prijatelje, pošaljite im ovaj link kako bi i oni dobijali newsletter.
Ponovo se družimo za dvije sedmice!
Adnan