#60 Rođenje čovječanstva, skrivena strana svega, bolji način informisanja
#60 Rođenje čovječanstva, skrivena strana svega, bolji način informisanja
Sapiens (strip), Freakonomics Audio, najbolji newsletteri
Pošto se radi o okruglom (60.) broju, ponovit ću tri preporuke iz ranih izdanja koje ste možda propustili.
A ako pratite newsletter od početka (i ne da vam se opet čitati iste preporuke), na kraju teksta možete pronaći tri nove zanimljivosti.
STRIP
Rođenje čovječanstva
Yuval Noah Harari je historičar i autor više bestselera.
Smatra ga se jednim od najutjecajnijih intelektualca na svijetu.
Njegova prva knjiga Sapiens je izašla 2011. i postala fenomen.
Prevedena je na 60 jezika i preporučili su je Barack Obama, Bill Gates, Natalie Portman i mnogi drugi.
Britanski The Guardian je pisao da je Sapiens izazvao revoluciju u izdavaštvu i popularizovao i druge "pametne knjige".
Knjiga je nastala na osnovu bilješki Hararijevih predavanja studentima prve godine.
Direktan feedback studenata ga je natjerao da historiju, temu dosadnu većini ljudi, načini zanimljivom i razumljivom.
Međutim, uprkos popularnosti knjige, autor je smatrao da se neće svako odvažiti da pročita 500 stranica teksta o historiji.
Zbog toga se odlučio da temu dodatno približi u formi stripa.
Budući da živimo u globalnom svijetu, potrebno vam je veliko razumijevanje historije da biste zaista razumjeli svoj život. Većina obrazovnih sistema vas u osnovi samo podučava historiji vaše zemlje, vašoj religiji i vašoj kulturi. Prošao sam 12 godina izraelskih škola i nikada nisam čuo ništa o historiji Kine, niti o bilo čemu prije judaizma. Mislim da nisam imao nijednu lekciju o poljoprivrednoj revoluciji. Dakle, ljudima je potrebna ova velika slika, a Sapiens je pruža na način za koji smo se jako trudili da bude dostupan, zanimljiv i zabavan.
Ključno pitanje priče je šta se desilo pa su beznačajni majmuni postali vladari planete, sposobni da cijepaju atome, lete do Mjeseca i manipulišu genetskim kodom?
Jedan od likova je Doktor Fikcija, maskirani superheroj koji personalizuje ljudsku supermoć da stvara i vjeruje u izmišljene priče.
Tu je i njujorški detektiv koji istražuje kako su prije 10.000 godina nestale gotovo sve velike životinje na Zemlji (spoiler: krivac smo mi ljudi).
Nemojte mi vjerovati na riječ, pogledajte trailer!
PODCAST
Skrivena strana svega
Sigurno ste nekad naišli na pitanje: koju knjigu biste ponijeli na pusto ostrvo?
Pretpostavljam da je to zapravo drugi način da se pita koja knjiga je toliko zanimljiva i inspirativna da vam ne bi dosadila ni nakon stotinu čitanja.
U sličnom scenariju, kada bih imao pravo slušati samo jedan podcast do kraja života, to bi sigurno bio Freakonomics Radio.
Neki od vas će možda primijetiti economics u nazivu i pomisliti da to nije za vas.
Ekonomija ima reputaciju da je dosadna, bespotrebno komplikovana i bez ikakvog dodira sa stvarnim svijetom.
Međutim, ekonomija je samo polazna osnova ovog podcasta u kom se postavljaju zanimljiva i važna pitanja o svemu i svačemu.
U vrhunski produciranim i pomalo otkačenim emisijama, novinar Stephen Dubner intervjuiše akademike, novinare, naučnike, političare i obične osobe kako bi otkrio skrivenu stranu svega, a vi se osjećate kao da ste nekim čudom na večeri sa najzanimljivijim ljudima na svijetu.
Ovaj podcast me zapravo najviše podsjeća na modernu varijantu kultne dječije enciklopedije Hiljadu zašto, hiljadu zato.
Šta je zapravo socijalizam, da li je rast GDP-a pravi cilj, zašto nam treba više kružnih tokova, šta (ne) treba kopirati od Nijemaca, zašto svi ne govorimo istim jezikom...
Za neke od osoba o kojima sam ranije pisao u ovom newsletteru sam prvi put čuo kroz njihove nastupe u Freakonomics radiju - Emily Oster (Racionalan roditelj), Maria Konnikova (Najveći blef) ili Kevin Kelly (68 savjeta).
A za poslovne ljude, tu su i otvoreni razgovori puni teških pitanja sa vrhunskim menadžerima kao što su Jack Welch (GE), Reed Hastings (Netflix) ili Indra Nooyi (Pepsico).
Iako ima više od 500 epizoda, organizovane su po temama, tako da redoslijed slušanja nije bitan.
Ako još uvijek niste prigrlili koncept podcasta, tu je i knjiga Freakonomics za koju garantujem da će promijeniti vaše stavove i razmišljanja o društvu i ekonomiji.
LIFE HACK
Bolji način informisanja
Sve više ljudi koje poznajem prestaje pratiti vijesti.
Razlozi su razumljivi: fokus na pesimizam, strah, loša događanja i senzacije.
Nakon čitanja smo i sami puni negativnosti.
Dodatno, često otvaranje portala ili newsfeeda na društvenim mrežama oduzima puno vremena i stvara neku vrstu ovisnosti.
Rastući trend u svijetu je informacijska dijeta, odnosno svjesno biranje sadržaja koje ćemo konzumirati.
Ali, kako se u tu priču uklapaju newsletteri?
Ako vam je prva asocijacija na newsletter promotivni sadržaj na koji se niste prijavili i s kojeg se nikako ne možete odjaviti, niste jedini.
Do unazad nekoliko godina, newsletteri su imali zasluženo lošu reputaciju.
Međutim, u međuvremenu su se stvari promijenile i newsletteri su postali glavni izvor informisanja i kvalitetnih članaka za veliki broj ljudi.
Pored toga, newsletteri su sada kraći, bolje dizajnirani i prilagođeni čitanju na telefonu.
Njihova prednost nad portalima je da teme moraju biti pažljivo odabrane i ispričane na efektan način, jer će se u suprotnom čitaoci odjaviti.
Drugi benefit je što kombinacijom newslettera iz različitih područja možete odabrati kvalitetne teme koje vas zanimaju i u isto vrijeme ograničiti vrijeme koje ćete potrošiti na informisanje.
Ovo su moji omiljeni newsletteri:
Mračni blog. Najdugovječniji newsletter u regiji. Marko Rakar svake nedjelje šalje linkove na zanimljive teme o kojima se kod nas ne govori i ne piše.
Recomendo. Šest kratkih preporuka cool stvari.
Chartr. Biznis priče kroz infografike.
Noahpinion. Duži tekstovi (deep dives) o ekonomiji i društvu.
Sketchplanations. Kompleksni pojmovi pojašnjeni kroz crteže.
ZANIMLJIVOSTI
Googleova besplatna radna snaga
Ako koristite internet, sigurno ste bar jednom naletili na Recaptcha.
Radi se o sistemu koji nas tjera da dokažemo da nismo roboti tako što ćemo identifikovati slike koje sadrže semafore, autobuse i slično.
Ali vjerovatno niste znali da time pomažete Googleu da trenira vještačku inteligenciju svojih autonomnih vozila!
Prekookeansko pranje veša
U Kaliforniji je sredinom 19. vijeka zavladala zlatna groznica.
Pošto su svi željeli kopati zlato, bilo je teško naći radnike za druge djelatnosti.
Neki genijalac se dosjetio da bi se prljave košulje mogle prati u Hong Kongu!
Koja je logika iza slanja košulja 11.000 km daleko?
Sistem je funkcionisao na način da daš prljavi veš, a odmah podigneš čisti.
Većina mušterija su bili muškarci i nije im bilo bitno da li će nazad dobiti vlastitu ili tuđu košulju.
Opšta opasnost
Robert Liston je jedan od pionira moderne hirurgije.
Prvi je koji je obavio operaciju sa punom anestezijom.
Ali najpoznatiji je po zloglasnoj operaciji koja je imala stopu smrtnosti od 300%.
Kako je to moguće?
Amputirao je nogu pacijentu. Nije preživio.
U isto vrijeme je odrezao prste svom asistentu. Nije preživio.
Jedan od posmatrača operacije je dobio infarkt. Nije preživio.