#71 Četiri koraka za bolju komunikaciju, šta se krije iza dobrog restorana, kako postići vrhunske rezultate
#71 Četiri koraka za bolju komunikaciju, šta se krije iza dobrog restorana, kako postići vrhunske rezultate
Nenasilna komunikacija (knjiga), The Bear (serija), How To Do Great Work (članak)
KNJIGA
Četiri koraka za bolju komunikaciju
Čast mi je što mogu predstaviti još jednog gostujućeg autora. Aleksandar Krunić je preduzetnik iz Sarajeva koji će nam predstaviti važnu temu nenasilne komunikacije. A ja se nadam da ću ubrzo imati priliku napisati recenziju za njegovu prvu knjigu!
Biti sretan ili biti u pravu, pitanje je sad?
Velika većina će intuitivno posegnuti za srećom kao prvim izborom, ali se u svakodnevnici često izabire „biti u pravu“.
Marshall B. Rosenberg, psiholog i osnivač nenasilne komunikacije, kaže da i jedno i drugo istovremeno nije moguće.
Nenasilna komunikacija je alat kojim se reduciraju konflikti u našim srcima i u odnosima sa drugim ljudima.
Niko od nas ne može izbjeći konflikte, ali možemo naučiti kako ih (nenasilno) rješavati.
Jezik, a i govor uopšte, su vrlo moćna „oružja“, a namjerno ih deklarišem kao oružja da bih naglasio koliko mogu biti štetni, a da mi toga često nismo svjesni.
Riječi mogu jako povrijediti, a govor može biti (i nažalost često jeste) jako nasilan.
Dr. Rosenberg i njegova nenasilna komunikacija definišu četiri koraka kako rješavati konflikte.
Promatranje ili opažanje situacije (šta je u meni „živo“, šta se trenutno dešava?) Promatranje ili opažanje se često poistovjećuje sa (pr)osuđivanjem, što je možda prva greška koju radimo, ako želimo izbjeći konflikt. Promatrati znači ne upućivati odmah kritiku, ne kačiti tuđem ponašanju etikete, ne pretpostavljati šta neko drugi misli - drugim riječima, ne postavljati pitanje ko je kriv. Promatranje bez osuđivanja traži suosjećanje tj. empatiju, što opet naravno nikako ne smijemo poistovjetiti sa simpatijom, a još manje sa sažaljenjem.
Artikulisati sopstvene osjećaje ili emocije u vezi sa situacijom (kako se osjećam u ovoj situaciji?) Razumijevanje osjećaja i emocija je jaka strana samo rijetkima. Šta osjećam i koje me emocije trenutno i u datoj situaciji drmaju? Toga moramo biti svjesni ako želimo riješiti neki konflikt. Meni se dopada analogija sa armaturnom pločom u autu. Kada se upali crveno ili žuto svjetlo, onda nečega fali ili nešto nije u redu. Ta svjetla u ovoj analogiji korespondiraju sa negativnim emocijama. Svjetla se pale, tj. negativne emocije se javljaju kada neka naša potreba nije zadovoljena. Ako mi ne znamo jasno artikulirati šta osjećamo, nije realno očekivati od drugih da nas shvate.
Spoznati (nezadovoljene) potrebe (šta je iza svega, koja moja potreba nije zadovoljena u datoj situaciji?) Negativne emocije nisu izazvane tuđim akcijama odnosno postupcima, nego isključivo našom reakcijom na to, našim razmišljanjem. Mi reagujemo ako naše potrebe ostaju nezadovoljene. Crveno svjetlo se pali ako potreba automobila za benzinom nije zadovoljena. Frustrirani smo ako se neko preko reda ubaci na raskrsnici ili u čekaonici kod ljekara. Ljutimo se ako u dječjoj sobi vlada nered. Koja nezadovoljena potreba izaziva te emocije odnosno reakcije kod nas? To moramo spoznati i moramo naučiti jasno artikulirati šta nam u datoj situaciji izaziva nelagodu.
Artikulisati molbu drugoj strani šta da uradi (šta želim da druga strana uradi sada, u ovom trenutku?) U artikulaciji molbe koju upućujemo drugoj strani s ciljem zadovoljenja naše potrebe i samim tim rješavanjem konflikta moramo biti što jasniji i precizniji. Krucijalno je pri tome da se ne radi o zahtjevu koji ima konsekvence, odnosno konflikt ne rješava komunikacija tipa „uradi to, u protivnom slijedi kazna“. Takođe, važno je ne lamentirati o nekim pukim željama koje se tiču budućnosti („bilo bi lijepo kada bi ponekad uradio to“), nego treba biti što konkretniji i fokusiran na sada i odmah („šta želim od tebe sada“). Molba treba da uključi i provjeru da li to druga strana uopšte želi uraditi. Svakako, korištenje pozitivnog (reći nekome šta želiš da uradi), a ne negativnog jezika (reći nekome šta želiš da prestane raditi) je od velike prednosti.
Osnovu nenasilne komunikacije je postavio Mahatma Gandhi, a u djelotvoran model ju je još šezdesetih godina prošlog vijeka pretvorio Dr. Rosenberg.
Princip je dakle sve samo ne nov, a meni se učinio aktuelniiji nego ikada.
Moderne tehnologije, koje imaju toliko pozitivnih strana, su postavile bazu na kojoj se riječ i govor pretvaraju u nikad moćniji alat.
Nažalost, često u tom kontekstu govorimo o govoru mržnje i stoga moja topla preporuka svima da povire u ovu knjigu.
Ko pak nema vremena za čitanje, neka barem razmisli o tome da krene vrlo oprezno koristiti (najbolje ih je skroz izbjegavati) riječi koje (pr)osuđuju postupke i ljude poput „ispravno, neispravno, dobro, loše, normalno, nenormalno, kompetentan, nekompetentan“ itd.
To je tzv. „statičan jezik“, a on pretpostavlja da postoji neka uzvišena kompetencija koja uvijek zna šta je dobro ili loše, ispravno ili neispravno.
Riječ je, naravno, vrlo često o ničem drugom do o predrasudama, ukalupljenim (statičnim) mišljenjima.
Osim toga, postoji empirijski dokazana jaka korelacija između statičkog jezika i nasilja.
Konkretno, društva u kojima se češće koristi (pr)osuđujući jezik bilježe veći broj slučajeva nasilja u svakodnevnom životu, bilo da je riječ o nasilju u porodici, broju ubistava, suicida, itd.
Bez dvojbe, živimo u okruženju gdje je nasilje sveprisutno i svako od nas može dati svoj doprinos „de-eskalaciji“ odnosno jačanju suosjećajnog odnosa među ljudima.
I to, ko bi rekao, jednostavno putem riječi koje svakodnevno izgovaramo i načina komunikacije sa okolinom, pogotovo onda kada dođe do konflikta.
Vjerujem da nam neće škoditi, dapače, da češće svjesno biramo da budemo sretni, a ne da budemo u pravu.
SERIJA
Šta se krije iza dobrog restorana
The Bear je serija o Carmyju, mladom kuharu koji nakon bratove smrti napušta vrhunski restoran u New Yorku kako bi preuzeo porodični fast food u Chicagu.
To je zabavna i pozitivna priča o porodici, prijateljstvu i hrani.
Oduševila je kritičare, a ovo su tri razloga zašto je trebate pogledati:
Razlog 1: realan prikaz restorana
Kuhar je jedno od najstresnijih zanimanja, a vidjet ćete i zašto.
Razlog 2: lekcija u change managementu
Carmy će pokušati primijeniti moderne tehnike kuhanja, a tim neće biti oduševljen.
Razlog 3: hrana izgleda savršeno
Dobit ćete želju da odete u Chicago i obiđete sve restorane.
ČLANAK
Kako postići vrhunske rezultate
Paul Graham vjerovatno zna prepoznati dobre ideje bolje od ikoga drugog.
Radi se o čovjeku koji je pokrenuo legendarni Y Combinator, najbolji startup akcelerator na svijetu.
Grahama je zanimalo šta je zajedničko svim velikim i uspješnim projektima, pa je nedavno napisao fantastičan esej na tu temu.
Ovo je sedam ideja koje su mi ostavile najsnažniji utisak:
Radite na vlastitim projektima, a ne na nečemu što su vam drugi dali za zadatak.
Niste sigurni na čemu trebate raditi? Sreća igra veliku ulogu. Da biste joj olakšali posao, probajte puno stvari, upoznajte puno ljudi, pročitajte puno knjiga, postavite puno pitanja.
Oko čega ste radoznali do te mjere da ste dosadni drugim ljudima? To treba biti tema vašeg projekta.
Kada pravite nešto za druge ljude, neka to bude nešto što i sami želite. Napišite priču koju želite pročitati, napravite alat koji želite koristiti.
Ako ne pokušate biti najbolji u nekom polju, nećete postati ni dovoljno dobri.
Radite s ljudima kakvi i sami želite postati, jer vremenom i hoćete.
Počnite sa najjednostavnijim rješenjem koje bi moglo upaliti - često i hoće.
ZANIMLJIVOSTI
100 naučnika protiv Einsteina
Nacisti su bili veliki protivnici Alberta Einsteina.
Njegov rad su nazivali “jevrejskom fizikom”, te su organizovali konferencije i javna spaljivanja knjiga kako bi ga obezvrijedili.
U jednom trenutku su angažovali druge fizičare (a među njima i dva Nobelovca) kako bi objavili rad Stotinu autora protiv Einsteina.
Kada su Einsteina pitali da prokomentariše kako je moguće da toliki broj naučnika pobija teoriju o relativnosti, odgovorio je:
Da su u pravu, ne bi im trebalo 100 naučnika. Dovoljna bi bila samo jedna činjenica.
Značenja iza naziva borilačkih vještina
Da li ste znali šta znače nazivi borilačkih vještina koje dolaze iz Azije?
judo - nježni put
jujutsu - nježna vještina
karate - put prazne ruke
kung fu - vještina stečena teškim radom
taekwondo - put stopala i šake
Netolerancija na mlijeko
Ako niste porijeklom iz Evrope, velika je šansa da ne smijete piti mlijeko.
Kroz većinu ljudske historije mlijeko se smatralo otrovom.
Poljoprivrednici su još davno naučili kako fermentirati mlijeko.
Cilj je bio smanjiti udio laktoze, enzima koji većina ljudi ne podnosi.
Međutim, prije nekih 7.500 godina u Evropi se desila neobična genetska mutacija.
Za razliku od ljudi u ostatku svijeta, Evropljani su stekli mogućnost da provare laktozu.
Taj dodatni izvor hranjivih materija se pokazao posebno korisnim u godinama kada žetva ne bi uspjela.
CITAT
Odličan način da upoznate sebe je da ozbiljno razmislite o svemu što vas nervira kod drugih.
KEVIN KELLY
 |
|