#74 Filozof iz Silicijske doline, gdje se kriju vanzemaljci, kako brže odlučivati
Almanah Navala Ravikanta (knjiga), Where Are The Aliens - Brian Cox (video), Overchoice and How to Avoid It (članak)
Veliko hvala što preporučujete Preporuke za radoznale dragim ljudima - u protekle dvije sedmice dobili smo 50 novih čitaoca!
Najjednostavniji način da podijelite sadržaj je klikom na ‘Refer a friend’, a ako napravite pet i više preporuka, čekaju vas nagrade!
KNJIGA
Filozof iz Silicijske doline
Jedan od ciljeva ovog newslettera je preporučiti ideje i autore koji su slabije poznati na našim prostorima, a jedan od takvih je i Naval Ravikant.
Radi se o legendarnom preduzetniku i investitoru, ali je prije svega cijenjen zbog dubokog i originalnog razmišljanja, te inspiracije koju je ponudio milionima ljudi širom svijeta.
Veliki je broj uspješnih ljudi koji su u međuvremenu postali gurui i izdali svoje knjige, ali Ravikant je malo drugačiji:
rijetko je na strani većinskog mišljenja,
razmišlja holistički i dugoročno,
sve propituje i nije ga strah promijeniti mišljenje,
isprobao je sve o čemu priča,
ne shvata sebe previše ozbiljno, pa i ne očekuje da treba slijepo slijediti njegove savjete.
Ova knjiga je nastala na osnovu njegovih intervjua i objava na Twitteru, a njeno izdanje na engleskom možete besplatno pročitati online.
Ako niste sigurni da li je za vas, prvo pročitajte najpoznatiju Ravikantovu objavu o kojoj sam pisao u 36. broju newslettera.
VIDEO
Gdje se kriju vanzemaljci?
Da li ste čuli za Fermijev paradoks?
Nazvan je po fizičaru i Nobelovcu Enricu Fermiju.
Fermi je postavio jednostavno pitanje: ako u samo našoj galaksiji ima 400 milijardi zvijezda, kako to da još nismo sreli vanzemaljce?
To bi bilo kao da ste otišli na veliku zabavu sa bezbroj prostorija i otkrili da ste jedini tu - sigurno biste se zapitali gdje su svi ostali?
Nekoliko potencijalnih odgovora:
Naša planeta je posebna. Zemlja je jedina planeta koja ima stabilne uslove za razvoj civilizacije.
Izumrle civilizacije. Možda su vanzemaljci i postojali, ali njihove civilizacije nisu trajale dovoljno dugo da bi se preklopile s našom.
Napredni vanzemaljci. Napredne civilizacije su došle do naše planete, ali ne možemo detektovati njihovu tehnologiju.
Postoji još nekoliko teorija, pa ako vas zanima više, pogledajte šta o tome kaže najpopularniji fizičar današnjice Brian Cox.
Inače, Cox će 7. i 9. aprila naredne godine održati multimedijalna predavanja u Beogradu i Zagrebu - topla preporuka!
LIFE HACK
Kako brže odlučivati
U prosjeku provedemo skoro tri sata dnevno donoseći male odluke - šta ćemo jesti, šta ćemo gledati, šta ćemo obući…
Fredkinov paradoks kaže da bi odluka trebala biti manje bitna ako biramo između sličnih opcija; međutim, baš u takvim situacijama je najteže donijeti odluku.
U takvim trenucima dobro dođe da se prisjetimo filozofskih oštrica, tako nazvanih jer “režu” opcije i pojednostavljuju izbor.
Ovo je pet najpopularnijih oštrica za donošenje odluka:
Idi težim putem. Ako imamo dva podjednako teška izbora, trebamo odabrati onaj koji će biti bolniji kratkoročno. Razlog je što je u ljudskoj prirodi da precjenjujemo i dobre i loše stvari u kratkom roku, a podcjenjujemo u dugom.
Pravilo dvije minute. Ako treba manje od dvije minute da se nešto napravi, onda to treba uraditi odmah.
Solomonov paradoks. Bolje rješavamo tuđe probleme nego vlastite. Ako imate dilemu, razmislite šta biste savjetovali dragoj osobi.
I oklijevanje je odluka. Ako imate previše opcija i ne možete odlučiti, odgovor je najčešće ne.
Strategija 10:10:10. Razmislite kakav uticaj će odluka imati za deset minuta, deset dana i deset godina. U većini slučajeva, najviše žalimo za stvarima koje nismo ni pokušali.
ZANIMLJIVOSTI
Plava banana
Plava banana je naziv za najbogatiji dio Evrope koji obuhvata Englesku, Rajnsku oblast i Lombardiju.
Zašto su baš ova područja naprednija od ostatka kontinenta?
Mogući razlozi su geografska povezanost (posebno plovne rijeke), trgovačke veze, prirodni resursi (ugalj i čelik), te politička decentralizacija.
Kolumbovska razmjena
Gotovo da je teško i zamisliti šta su Evropljani jeli prije otkrića Amerike.
Krompir je glavni sastojak tradicionalnih jela u većini evropskih zemalja, italijanska kuhinja jednostavno nije moguća bez paradajza, a čokoladu da i ne spominjemo!
Ovo su samo neke od kultura koje potiču iz Novog svijeta: grah, kukuruz, kikiriki, suncokret, krompir, batat, paprika, tikva, paradajz, avokado, kakao, ananas, jagoda i vanilija.
Iz Amerike su također došle i biljke koje se koriste za neke druge svrhe (koka i duhan).
S druge strane, u Americi prije dolaska Evropljana nije bilo krava, svinja, ovaca, koza, pčela…
Konji su u potpunosti promijenili način života sjevernoameričkih plemena, jer su im olakšali lov bizona.
Nažalost, iz Evrope je došao i veliki broj zaraznih bolesti koje su bile smrtonosne za većinu lokalnog stanovništva.
Skeuomorfni dizajn
Skeuomorf je ukras ili detalj koji imitira nešto što je nekada bilo potrebno.
Klasičan primjer su nitne na farmerkama; već dugo vremena se za spajanje farmerki umjesto nitni koristi konac, ali se nitne dodaju kao ukras.
Skeuomorfni dizajn se često koristi za dizajn ikona u digitalnom svijetu:
ako želite sačuvati dokument, kliknut ćete na disketu
prihvatit ćete poziv klikom na starinsku telefonsku slušalicu
napravit ćete fotografiju pritiskom na foto aparat
Još jedan primjer skeuomorfizma su duhovi!
U većini Evrope je vladao običaj da se mrtvi sahranjuju u bijelom pokrovu.
Zbog toga su u pop kulturi Casper i društvo prikazani kao hodajući čaršafi.
CITAT
Sloboda je uvijek i isključivo sloboda za onoga koji misli drugačije.
ROSA LUXEMBURG