#98 Smijeh kao terapija, zašto nas tijelo sabotira, narcizam malih razlika
#98 Smijeh kao terapija, zašto nas tijelo sabotira, narcizam malih razlika
Stripoterapija - Ana Petrović (strip), We Need to Rethink Excercise - Kurzgesagt (video), Narcizam malih razlika (autorski tekst)
STRIP
Smijeh kao terapija
Ako volite Garfielda ili Hogara, mogla bi vam se svidjeti i Stripoterapija Ane Petrović.
Ova zbirka stripova nas na jednostavan, ali duhovit način vodi kroz svakodnevne situacije glavne junakinje i njene psihoterapeutkinje Tijane Mirović.
Kroz humor i autoironiju, Ana Petrović uspijeva dočarati trenutke kad terapija djeluje kao borba u Mortal Kombatu (da, spominju se i He-Man i Nindža kornjače!).
Njen rad nas podsjeća da nema ništa loše u tome da potražimo pomoć. I da se kroz proces rada na sebi može prolaziti s osmijehom, čak i kad nije lako.
Knjiga je postigla veliki uspjeh u regiji. Mnogi su se prepoznali u Aninim crtežima, a psihoterapeuti je koriste kao alat za pokretanje razgovora sa klijentima.
Ako ste ikada razmišljali o terapiji ili samo želite nešto što će vas nasmijati, Stripoterapija je pravi izbor.
VIDEO
Zašto nas tijelo sabotira dok vježbamo
Kurzgesagt je genijalan YouTube kanal koji u formi simpatičnih animacija objašnjava naučne ideje.
Ovaj put su se pozabavili temom koja nas sve zanima: vježbanje i gubitak težine.
Bilo mi je zanimljivo naučiti da nas tijelo zapravo sabotira kad pokušavamo izgubiti kilograme!
Evo nekoliko fascinantnih stvari koje sam saznao:
Vježbanje nije idealan način za gubitak masnoće. Iako stalno slušamo da bi trebali više vježbati kako bismo smršali, video objašnjava da efekat fizičke aktivnosti na sagorijevanje masti nije baš velik. Čak i ljudi koji su jako aktivni, poput plemena Hadza u Tanzaniji, sagorijevaju sličnu količinu kalorija kao i ljudi u industrijskim društvima.
Tijelo ima fiksni "budžet" kalorija. Bez obzira koliko se trudili, nakon određenog vremena tijelo jednostavno resetuje koliko kalorija troši na fizičku aktivnost. Čak i ako pojačate tempo, potrošnja kalorija ostaje slična.
Najvažniji benefiti vježbanja nisu povezani s gubitkom težine. Vježbanje pomaže da tijelo dođe u ravnotežu, smanjuje upalu i stres, poboljšava zdravlje srca i može ublažiti depresiju.
Izgleda da smo evolucijski predodređeni da štedimo energiju. Naši preci su se morali puno kretati kako bi pronašli hranu, ali da su pritom trošili previše kalorija, rizikovali bi da umru od gladi.
Zaključak je jasan – vježbanje možda nije čarobna formula za mršavljenje, ali je ključno za dugoročno zdravlje i ravnotežu.
ČLANAK
Narcizam malih razlika
Možda ste primijetili da što su dvije osobe ili grupe sličnije, više traže sitnice koje ih razlikuju.
Taj koncept se zove narcizam malih razlika, a prvi ga je uočio Sigmund Freud.
U suštini, to znači da kad ljudi dijele puno zajedničkog, počinju preuveličavati i najmanje razlike.
Primjer su braća i sestre. Odrasli su u istoj kući, išli u istu školu, imaju slična iskustva, ali često naglašavaju sitnice koje ih razlikuju, npr. ko je imao bolje ocjene.
Isto se može primijeniti na susjedne gradove. Imaju isti naglasak i slične običaje, ali će naći nešto oko čega će se raspravljati, recimo gdje su bolji ćevapi ili koje mjesto je starije.
U mnogim slučajevima etno-nacionalističkog sukoba, najdublje mržnje ispoljavaju se između ljudi koji, za vanjske posmatrače, pokazuju vrlo malo značajnih razlika.
CHRISTOPHER HITCHENS
Izgleda da je u ljudskoj prirodi da se fokusiramo na ono što nas razdvaja, čak i kad su razlike minimalne.
ZANIMLJIVOSTI
Ljubičasta - boja koje nema
Nekoliko zanimljivosti o ljubičastoj boji:
Rijetko je na zastavama. Nećete pronaći nijednu državnu zastavu ljubičaste boje. Čak i kada je prisutna, to je u malim tragovima (npr. Nikaragva).
Simbolizuje monarhiju. U srednjem vijeku se povezivala s moći i bogatstvom, jer je bila skupa za proizvodnju. Za vrijeme Bizantije smjeli su je nositi samo pripadnici carske porodice.
Možda i ne postoji. Barem tako tvrde neki naučnici. Naša čula ne mogu registrovati ljubičastu u prirodi, pa je naš mozak izmišlja onda kada u isto vrijeme vidimo plavu i crvenu svjetlost.
Šta je zapravo dulum?
Dulum ili dunum je mjera koju često čujemo kada pričamo o zemljištu.
Međutim, moram priznati da na prvu ne znam o kojoj se površini radi.
Zanimljivo je da je veličina duluma varirala u različitim dijelovima Osmanskog carstva, pa je tako u Palestini iznosio 900, a u Iraku 2.500 kvadrata.
Vjeruje se da je ova mjerna jedinica preuzeta od grčke stremme i označavala je površinu koju volovi mogu preorati za jedan dan.
U međuvremenu je dulum standardizovan i danas govorimo o 1.000 kvadratnih metara, odnosno desetini hektara.
Radi lakše vizualizacije, fudbalski teren ima nešto više od sedam duluma.
Tajna imena zemalja
Sigurno ste primijetili da se međunarodna imena zemalja ponekad jako razlikuju od lokalnih naziva.
Ovi lokalni nazivi se zovu endonimi, a neki od njih bi vas mogli iznenaditi:
Hajastan - Armenija
Misr - Egipat
Suomi - Finska
Bharat - Indija
Elada - Grčka
Sakartvelo - Gruzija
Nihon - Japan
Hanguk - Južna Koreja
Džonguo - Kina
Filastin - Palestina
CITAT
Smislio sam skup pravila koja opisuju naše reakcije na tehnologije:
Sve što postoji u svijetu kad se rodiš je normalno i obično i samo je prirodni dio načina na koji svijet funkcioniše.
Sve što je izumljeno između tvoje petnaeste i trideset pete godine je novo, uzbudljivo i revolucionarno i vjerojatno možeš izgraditi karijeru u tome.
Sve što je izumljeno nakon tvoje trideset pete godine je protiv prirodnog poretka stvari.
DOUGLAS ADAMS