#111 Zašto timovi ne funkcionišu?
Pet nedostataka u radu tima - Patrick Lencioni (knjiga), Nedjeljom u 2 – Ivan Janjić (video), Chat GPT uređivanje slika (life hack)
PREPORUKE
Zašto je tako teško raditi zajedno?
📕 KNJIGA: Pet nedostataka u radu tima | The Five Dysfunctions of a Team - Patrick Lencioni
Siguran sam da ste barem jednom bili dio tima u kojem nešto nije ferceralo: sastanci su dugi (ali zato potpuno beskorisni), ljudi klimaju glavom na sve i idu po liniji nezamjeranja (a poslije rade po svom), a najvažnije stvari ostaju neizgovorene.
Ako ste rekli „pa to je moj tim“, ne brinite – niste sami. Patrick Lencioni je upravo za vas napisao ovu kratku, jasnu i duhovitu knjigu o tome zašto timovi ne funkcionišu i kako to promijeniti.
Priču pratimo kroz Kathryn, novu direktoricu koja dolazi u tehnološku firmu s briljantnim pojedincima, ali katastrofalnim rezultatima. Kroz njenu borbu da izgradi povjerenje i zajednički fokus, Lencioni otkriva pet ključnih problema koji razaraju timove iznutra:
Nepovjerenje – Kad članovi tima kriju slabosti i greške, niko ne traži (niti nudi) pomoć.
Strah od sukoba – Kad izbjegavamo otvorene rasprave, problemi se samo gomilaju pod tepihom.
Nedostatak predanosti – Kad odluke donosimo polovično, niko ih zapravo ne doživljava kao svoje.
Bježanje od odgovornosti – Kad niko ne smije upozoriti kolege na greške, prosječnost postaje norma.
Ignorisanje rezultata – Kad lične ambicije prevagnu nad timskim ciljevima, na kraju svi gubimo.
Posebno mi se sviđa što knjiga nije tipični suhoparni priručnik – čita se lako, skoro kao kratki roman (postoji čak i verzija u stripu!), a lekcije su jasne i odmah primjenjive. Bez obzira da li ste lider, član tima ili samo neko ko želi bolje razumjeti ljude oko sebe, ovo je štivo koje vrijedi imati pri ruci.
Profesor koji grli, pjeva i podsjeća čemu služi škola
🎥 EMISIJA: Nedjeljom u 2 – gost: Ivan Janjić
Nastavnici rijetko zauzimaju medijski prostor, a još rjeđe zbog zagrljaja, pjevanja Zdravka Čolića i pomalo opasnih ideja o tome kako bi škola trebala izgledati. Upravo to se dogodilo Ivanu Janjiću – profesoru hrvatskog jezika iz Prve zagrebačke gimnazije, koji je svojim gostovanjem kod Aleksandra Stankovića podsjetio zašto je škola (ipak) važno mjesto.
Janjić ima više od 25 godina iskustva, ali o obrazovanju govori kao da mu je prvi dan na poslu – s iskrom u oku i vjerovanjem da se nastava ne smije svesti na puko ispunjavanje forme. Njegov cilj nije samo da učenici nešto nauče, već da nauče misliti. Želi da postanu samostalni, odgovorni i otporni. A to, kaže, nije moguće ako roditelji malo ne popuste s kontrolom i ako škola ne postane mjesto gdje je u redu pogriješiti.
Kod Janjića na času lektire svi pričaju. Djecu grli, ljubi, pa čak im i pjeva, a roditeljima bez imalo okolišanja poručuje:
Ako ste mi dali dijete, vjerujte mi. Vas ovdje ne trebam.
I što je najbolje, svi ga slušaju.
Posebno mi se svidio njegov pristup timskom duhu: učenici sami odlučuju koja grupa će pročitati knjigu za cijeli razred ili ko će biti spreman odgovarati usmeno da ostali ne moraju. Tako uče kako funkcionisati kao ekipa, preuzimati odgovornost i zajedno dolaziti do rješenja.
Janjić nije protiv tehnologije, ali mu je idoliziranje STEM-a iritantno. Nije ni protiv ocjena, ali mu je prosjek 5.0 uvijek malo sumnjiv. Djeca su danas, kaže, nikad uspješnija – ali i nikad nesretnija. Ako vam to zvuči poznato, obavezno pogledajte.
Chat GPT je upravo postao savršen foto editor
🖼️ LIFE HACK: ChatGPT uređivanje slika
Ako ste ikad pokušali generisati ili izmijeniti sliku pomoću AI alata, znate kakva je to lutrija bila. Nekad ispadne odlično, ali češće završi potpuno promašeno. Prije dva dana OpenAI (firma iza Chat GPT-ja) predstavila je veliku nadogradnju svog standardnog Chat GPT-4o modela, dostupnu svima – čak i ako koristite besplatnu verziju.
Zašto je ovo važno? Jer od sada Chat GPT nevjerovatno precizno razumije tekstualne upute za uređivanje slika. Samo napišete što želite i za manje od minute imate gotovu sliku. Drugim riječima, upravo ste dobili moćan alat za uređivanje fotografija – bez instaliranja dodatnih aplikacija.
Naravno, odmah sam ga testirao. Evo mojih kreacija (svaka je nastala u manje od minute):
Donald Trump i Vladimir Putin igraju tavle na Baščaršiji
Kako bih izgledao da sam lik iz japanskih animea?
Karikatura: vanzemaljci stigli na Balkan
Ovo nije sitna promjena. Odjednom imate alat koji može realizovati čak i vaše najluđe ideje – brzo, jednostavno i zabavno. Probajte, ali oprez: lako se navući!
ZANIMLJIVOSTI
📢 Pravilo 3,5% - dovoljno za promjenu vlasti
Zvuči nevjerovatno, ali istraživanja pokazuju da je potrebno da samo 3,5% stanovništva aktivno protestuje kako bi došlo do značajne političke promjene, često čak i smjene vlasti.
Brojku je utvrdila politologinja Erica Chenoweth, analizirajući preko 300 nenasilnih pokreta u posljednjih 100 godina.
Zašto baš 3,5%?
Ključ je u brojnosti i raznolikosti grupe koja protestuje: kad protest postane dovoljno velik, uvijek obuhvati i ljude različitih društvenih slojeva, pozadina i uvjerenja. To remeti svakodnevni život, šalje poruku vlastima da nezadovoljstvo više nije marginalno i, što je još važnije, ohrabruje tihe posmatrače da se pridruže.
Iako djeluje kao mala brojka, u stvarnosti je teško dostići ovih 3,5%. No jednom kad se to desi, historija pokazuje da je promjena gotovo neizbježna.
📏 Neobične mjere iz starih vremena
Iznenadili biste se koliko su mjere nekad bile kreativne (i ne baš precizne):
Inč
Originalno širina palca prosječnog čovjeka – danas tačno 2,54 cm. Kod nas ga majstori zovu col, a najčešće ga koristimo kad opisujemo veličine TV-a ili laptopa. Još jedna zgodna stara mjera je pedalj – razmak između raširenog palca i malog prsta (oko 23 cm ili 9 inča).Aršin
Aršin (68 cm) je bila glavna mjera za dužinu (od vrhova prstiju do ramena), a dvanaest aršina činilo je top. Kad su vlasti u Srbiji krajem 19. vijeka nametnule metričke mjere, došlo je do protesta.Čvor
Brzinu broda mornari su nekad mjerili tako što bi bacili konopac sa čvorovima u more i brojali koliko čvorova prođe kroz ruke u određenom vremenu (28 sekundi). Ako prođe deset čvorova, brod plovi brzinom od, pogodili ste - deset čvorova. Jedan čvor iznosi oko 1,85 km/h, a koristi se i danas za avione i brodove.Oka
Nekad su se težine na našim prostorima mjerile okom (1,26 kg). Jedna oka dijelila se na drame (3,5 g), a 450 oka činilo je tovar – koliko se moglo natovariti na konja ili kola. U sevdalinci Suljagina Fata traži od Muje „oku zlata“. Kad bismo to preveli u današnju vrijednost, dobili bismo iznos veći od 100.000 eura!
🧠 Millerov zakon: Zašto pamtimo baš 7 stvari?
Jeste li primijetili kako vam je teško zapamtiti više od nekoliko stvari odjednom – recimo, broj telefona, listu zadataka ili imena novih ljudi na sastanku?
Niste vi problem. Problem je kapacitet.
Psiholog George Miller je još 1956. godine pokazao da prosječan čovjek u kratkoročnoj memoriji može držati oko sedam informacija (plus-minus dvije). To je poznato kao Millerov zakon.
Nije slučajno što su brojevi telefona podijeljeni u manje grupe (061 225 883), ili što dobri prezentatori koriste kratke liste. Čak ni u pričama ništa nije prepušteno slučaju – nije bez razloga što imamo baš 7 patuljaka, 7 veličanstvenih, 7 čuda svijeta ili što je Harry Potter tražio baš 7 horkruksa.
Mozak jednostavno ne voli kad ga zatrpavamo.
CITAT
Ne sviđa mi se taj čovjek. Moram ga bolje upoznati.
ABRAHAM LINCOLN