#116 Zašto Mediteran nema kraj?
Mediteranski brevijar - Predrag Matvejević (knjiga), Razgovor s razlogom - Ivan Lovrenović (video), How to Finally Make Something - Scott Stevenson (članak)
Ako te ovaj broj nasmije ili nauči nečemu novom, imam malu molbu: proslijedi ga dragoj osobi koja voli ovakve stvari.
PREPORUKE
Može li more stati u knjigu?
📕 KNJIGA: Mediteranski brevijar - Predrag Matvejević
Brevijar označava katoličku zbirku molitvi koja se čita svakodnevno, u pravilnim razmacima, dajući ritam i strukturu danu.
Brevijar bi se mogao interpretirati i kao zbirka eseja, meditativni vodič ili poetski dnevnik.
A Mediteranski brevijar je sve to, ali najprije priručnik za razumijevanje duše Mediterana. Namijenjen je da se čita polako, u malim dozama, poput nekog dragog rituala. Baš kao i Pavićev Hazarski rečnik (#108) ili Beškerova Riječ po riječ (#52), nije zamišljen da se čita po redu, već tamo gdje ga taj dan otvorimo.
Mediteran seže dokle rastu maslina, smokva, palma.
Gradovi mediteranski žive više od uspomena nego neki drugi. Predodžbe o stvarnosti bliže su im od same stvarnosti.
Domorotci i došljaci razlikuju se po svom odnosu prema moru: jedni mu prilaze i uza nj podižu dom, drugi se odmiču i grade kuću dalje od obale. Prvi gledaju u njega, drugi mu okreću leđa. Ovdje skidaju kapu s glave pred pučinom, ondje je čuvaju u svojoj nošnji.
Taština zaljeva je ponekad slična otočkoj: teže da postanu cijelim morem kao što otoci žele da budu čitavim kontinentom. Jadransko se more dugo zvalo Mletačkim zaljevom.
Autor Predrag Matvejević (Mostar, 1932 – Zagreb, 2017) nije bio samo sjajan pisac, već i čovjek koji je i u najtežim vremenima ostao vjeran svojim principima. Predavao je u Parizu i Rimu te ostavio trag u mnogim kulturama, ali ni jednoj od njih nije mogao u potpunosti pripadati. To ga je navelo na pisanje o Mediteranu i njegovoj civilizaciji i kulturi.
Iako je Mediteranski brevijar jedna od najprevođenijih knjiga s našeg jezika, i premda je slavni Umberto Eco pokrenuo peticiju da Matvejević dobije Nobelovu nagradu, nećete ga pronaći u lektirama. Ova preporuka je skromni pokušaj da se ta nepravda ispravi.
Kako živjeti s dvije historije, a ostati svoj
🎥 VIDEO: Razgovor s razlogom - Ivan Lovrenović
Književnik Ivan Lovrenović jedan je od onih rijetkih ljudi čija riječ uvijek ima posebnu težinu. U razgovoru sa sjajnom Moranom Kasapović, Lovrenović mirno, ali duboko, govori o demonima prošlosti, o tome kako nas historija oblikuje, ali i kako se od nje možemo odbraniti vlastitim putem.
Zašto gledati:
📖 Sjena fantoma – njegov roman o bolnoj porodičnoj historiji, za koji kaže da nije napisan da opravda, već da pokuša razumjeti ljude i njihove motive.
⚔️ O sukobu historija – one službene, ideološke, i one tihe, ljudske. Kako živjeti između ta dva demona, a da ostanemo svoji?
🌉 Višestruki identiteti – „kao Bosanac nisam manje Hrvat zato što nisam samo Hrvat“. Baš poput Amina Malufa u knjizi Ubilački identiteti (#107), i Lovrenović nas podsjeća da smo složeniji nego što mislimo – i da je to bogatstvo, a ne problem.
🌌 Dobra samoća – zašto je ponekad potrebno povući se, ne u usamljenost, nego u aktivnu tišinu, onu iz koje nastaju najbolje stvari.
Ovo je razgovor koji vas neće ostaviti ravnodušnim, pun blage mudrosti, i bez gorčine.
Tihi neprijatelji stvaranja
📖 ČLANAK: Kako konačno nešto napraviti – Scott Stevenson
Ako vam se ikada desilo da ste, umjesto stvarnog rada, završili na još jednom online kursu ili potrošili sate tražeći idealan alat – niste sami. U odličnom tekstu Scotta Stevensona naišao sam na termin fantasy games (igre maštanja), koje nam stvaraju iluziju produktivnosti, ali nas zapravo drže daleko od cilja:
Većina nas zamijeni stvarno stvaranje 'igrama maštanja' koje djeluju korisno, ali nas drže podalje od praznog papira.
Scott opisuje četiri glavne igre u kojima se lako zaglaviti:
Sindrom učenja – Samo još jedan kurs, još jedna knjiga, još jedan tutorial, pa onda krećem.
Sindrom alata – Kad kupim tu novu kameru, mikrofon ili aplikaciju, onda ću stvarno početi.
Sindrom procesa – Sigurno postoji savršen sistem organizacije koji će konačno riješiti sve moje probleme.
Sindrom održavanja – Samo da još posložim sve sitnice na radnom stolu, odgovorim na mailove, pa onda počinjem s pravim poslom…
Zašto preporučujem ovaj tekst? Zato što sam u njemu prepoznao vlastite prepreke. Najčešće se zaglavim u sindromu učenja, ali nije da nisam barem jednom iskusio i sve ostale.
A vi?
ZANIMLJIVOSTI
🗿 Stećci: misterija uklesana u bosanski pejzaž
Stećci su masivni nadgrobni spomenici iz srednjovjekovne Bosne. Ima ih oko 70.000, najviše u Bosni i Hercegovini, ali i ponegdje po Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji. Nastajali su između 12. i 16. vijeka, a i dan danas zbunjuju i fasciniraju.
Često su ukrašeni motivima kola, lova, viteških dvoboja ili ljudi s podignutim rukama, te epitafima ispisanim bosančicom.
A se leži Radivoj Draščić: dobri junak ja bih, molju ja se vas, ne ticajte! Vi ćete biti kako ja, a ja ne mogu biti kako vi.
Tri stvari koje (možda) niste znali:
Nisu bogumilski – Koristili su ih i katolici i pravoslavci i pripadnici Crkve bosanske, pa čak i muslimani.
Nisu slučajno tu gdje jesu – Bosna je imala dobar kamen, aristokratiju sa velikim stepenom autonomije (a stećci su služili kao statusni simbol), te vlastitu kulturu i običaje.
Nisu se proširili dalje – U drugim regijama su dominirale crkvene ili gradske sahrane, tako da nije bilo prostora niti kvalitetnog kamena.
Danas su stećci pod UNESCO-vom zaštitom, ali su i dalje puni misterija – spomenici vremenu kad je Bosna bila kulturni miks i granica svjetova.
🌀 Politički silogizam: kad "nešto" nije uvijek najbolje
Ako vam se političke odluke često čine besmislene, možda ste svjedok takozvanog političkog silogizma. To je logička vratolomija koja ide ovako:
Moramo nešto uraditi.
Ovo što predlažemo definitivno spada u "nešto".
Onda, uradimo baš to!
Zvuči poznato? Umjesto popravke ceste, napravi se novi kružni tok. Umjesto reforme obrazovanja, uvede se još jedan predmet. A umjesto konkretnih pomaka u zdravstvu dobiješ novu radnu grupu koja će predložiti formiranje sljedeće radne grupe.
Problem s političkim silogizmom je što se tako stvara privid akcije, dok stvarna rješenja ostaju netaknuta. I ne, nije ograničen samo na politiku — naići ćete na njega i u firmama, školama, pa čak i na roditeljskim sastancima.
Sljedeći put kad čujete „nešto se mora uraditi“, zapitajte se na trenutak: je li ovo stvarno najbolje „nešto“ koje imamo?
📚 Rijeke i kante: pametan odgovor na previše pametnih preporuka
Imate li nepreglednu listu knjiga koje želite pročitati, podcasta koje namjeravate poslušati ili serija koji već mjesecima čekaju u watch later?
Britanski pisac Oliver Burkeman nudi jednostavan, ali snažan reframe: umjesto da spisak tretiramo kao kantu koju moramo isprazniti, zamislimo ga kao rijeku koja stalno teče.
Kad stvari gledamo kao kantu, osjećamo pritisak da sve pročitamo, pregledamo, završimo – što je, naravno, nemoguće. Kad stvari vidimo kao rijeku, onda shvatimo da nismo tu da je zaustavimo ili ispraznimo. Naš zadatak je da samo povremeno izaberemo nešto što nam se sviđa i što je sada važno, znajući da će i sutra naići nešto novo.
CITAT
Treba ti deset? Napravi trideset. Onda uzmi samo ono što valja.
RICK RUBIN
Razgovor sa Ivanom Lovrenovićem, jednim od meni omiljenih pisaca i živućih intelektualaca, potvrdio je njegovu individualnost i slobodu, i njegov intelektualni kapacitet i širinu, bez koje ne bi bilo knjiga kao što su "U sjeni fantoma", "Unutranja zemlja",...Vjerujem da će pravo vrednovanje njegovog ukupnog djela doći u nekoj boljoj budućnosti Bosne (i Hercegovine).