#124 Pet stvari koje sigurno niste znali
Knjiga opšteg neznanja - John Lloyd & John Mitchinson (knjiga), C. B. Strike | The Capture | Dept. Q (serije), Delfi metoda (life hack)
PREPORUKE
Zabavna enciklopedija zabluda
📕 KNJIGA: Knjiga općeg neznanja | Knjiga opšteg neznanja | The Book of General Ignorance - John Lloyd & John Mitchinson
Ova knjiga je kao kviz u kojem stalno griješite, ali se pritom dobro zabavljate. Autor John Lloyd bio je producent serije Crna guja, pa i ovdje dominira britanski humor. U suštini, radi se o 1000 zašto, 1000 zato za odrasle.
Knjiga je podijeljena u kratka poglavlja. Svako počinje pitanjem za koje ste sigurni da znate odgovor, a onda otkrijete da niste ni blizu. Evo par primjera koje sam zapamtio:
najsuše mjesto na Zemlji je Antarktik
najviše tigrova živi u SAD-u, uglavnom kao kućni ljubimci
u staroj Grčkoj nebo je bilo “bronzane boje”, jer nisu imali riječ za plavo
posljednje ledeno doba nije završilo, još uvijek živimo u njemu
njemačke i austro-ugarske uniforme u Prvom svjetskom ratu bile su šivene od koprive
Ove stvari mi (vjerovatno) nikad neće zatrebati, ali mi je drago što ih znam.
Knjiga opšteg neznanja se ne čita od početka do kraja. Otvorite je nasumično i dobit ćete priču koja je kratka, zabavna i vrijedna prepričavanja.
Tri serije za sve koji vole pametne zaplete
🎥 TV SERIJE: C. B. Strike | The Capture | Dept. Q
Prije pola godine preporučio sam tri špijunske serije.
Sad je red na detektivske, i to britanske. One su mi uvijek djelovale uvjerljivije od američkih: realnije su, mračnije i brže vas uvuku u priču. Sa suprugom sam ih pogledao možda i previše, ali ove tri se izdvajaju.
C. B. Strike
Snimana po knjigama J. K. Rowling (pod pseudonimom Robert Galbraith). Na prvu djeluje poznato: detektiv s problemima i njegova partnerica. Ali radnja je složenija i inteligentnija nego što se čini. Serija vas vodi kroz zaplete u kojima tragovi stalno varaju i rijetko ćete pogoditi ko je zapravo krivac.
The Capture
Najnapetija serija koju sam gledao u zadnje vrijeme. I vjerovatno najrelevantnija, jer otvara pitanje koliko se danas može vjerovati kamerama i video dokazima u eri deepfake tehnologije. Dok gledate, osjetit ćete istu nesigurnost kao i likovi, jer ni u jednom trenutku ne znate šta je stvarno, a šta namješteno.
Dept. Q
Priča potiče iz danskih krimi romana, ali je ekranizacija smještena u Škotsku. Glavni inspektor podsjeća na Dr. Housea: mrzovoljan, ciničan i briljantan. Njegov tim se bavi ponovnim otvaranjem davno zaboravljenih slučajeva, a svaka sezona razrađuje jedan takav slučaj do kraja.
Ako imate još neku preporuku iz ovog žanra, ostavite komentar!
Mudrost mase u praksi
💡 LIFE HACK: Delfi metoda
Koliko će se prodati novi proizvod kad nemamo nikakve podatke? Koliko litara vode stane u olimpijski bazen? Ili koliko godina ima ona glumica iz omiljene serije? U svim tim slučajevima iznenađujuće dobro radi Delfi metoda.
Funkcioniše ovako: svako u grupi da svoju procjenu anonimno. Onda se svi odgovori podijele i ljudi u narednom krugu mogu prilagoditi svoje procjene. Nakon par rundi, brojke se obično približe i daju tačniji rezultat nego što bi većina pojedinaca pogodila sama.
U biznisu se koristi da se predvidi prodaja novih proizvoda ili da se procijene rizici kad nema dovoljno podataka. U svakodnevnom životu jednako dobro radi na pub kvizu ili kad društvo nagađa koliko ima zrna kukuruza u posudi. Nauka kaže da mudrost većeg broja ljudi često nadmaši eksperte, jer se greške poništavaju, a grupna procjena se približi istini.
Zove se Delfi po antičkom proročištu, mjestu na koje su ljudi išli po savjete. Razlika je što ova metoda daje jasnije odgovore i lakše se provjeri u praksi.
ZANIMLJIVOSTI
🎶 Romi: putnici koji su odavno stigli
Romi su krenuli iz sjeverne Indije u 11. i 12. vijeku i preko Perzije i Bizantije stigli na Balkan. Tu su stoljećima, ali ih i dalje često gledamo kao strance.
Ime i jezik
Rom znači čovjek. Riječ Cigan dolazi od grčkog athinganoi, naziva za heretičku sektu za koju se vjerovalo da je “nedodirljiva”. Englesko gypsy i francusko gitan pak nose drugu grešku: mislilo se da dolaze iz Egipta. Njihov jezik romani rođak je hindskog i pandžapskog, ali nikada nije imao pismenu tradiciju. Sve što znamo o njihovim bajkama, pjesmama i vjerovanjima preneseno je usmeno.
Legende i mitovi
Kažu da se boje vode. A zapravo svake godine hiljade Roma u Francuskoj nose kip Sv. Sare u more. Kažu da kradu djecu. A to je bila izmišljotina koja je vijekovima hranila predrasude. Kažu da su vječni putnici. A većina danas živi u istim selima i gradovima generacijama.
Teška historija
U Rumuniji i Moldaviji bili su robovi sve do sredine 19. stoljeća. U Drugom svjetskom ratu stradalo je oko pola miliona Roma u genocidu koji oni sami zovu porajmos.
Muzika bez granica
Flamenco u Španiji, violina u Mađarskoj, gipsy jazz u Francuskoj, trube i pjesme na Balkanu. Gdje god da su stigli, Romi su ostavili zvuk koji se prima kao da je oduvijek tu.
Komšije koje ne vidimo
Njihova historija nosi stigmu i stradanja, ali i upornost da opstanu i oblikuju kulturu Evrope. Balkan nisu samo veliki narodi nego i male zajednice koje mozaik čine živopisnijim.
🦛 Nilski konj: biljojed kojeg ne želite naljutiti
Na prvi pogled djeluju kao mirni divovi koji dane provode u vodi, ali nilski konji su među najopasnijim životinjama na svijetu. Njihova koža je debela 4 cm i gotovo neprobojna, pa djeluju kao hodajući tenkovi.
Brži su od čovjeka na kopnu, a u vodi mogu ostati i do 5 minuta. Tamo se čak i porađaju.
Godišnje ubiju više ljudi nego lavovi ili krokodili. Ne zato što su krvoločni, nego jer vole iste obale i mirne rijeke kao i ljudi.
Sa svakom životinjom izađu na kraj: krokodila pregrizu napola, lava utope, a ajkulu izvuku na obalu i zgaze.
A zapravo jedu samo travu. Apetit im je impresivan, pojedu i do 30 kilograma u jednom hranjenju.
Nekad se mislilo da su im najbliži rođaci svinje, ali genetika je pokazala da su zapravo kopneni rođaci kitova.
Za kraj, jedna kolumbijska priča. Pablo Escobar je u svoj privatni zoološki vrt doveo četiri nilska konja. Nakon njegove smrti pobjegli su u obližnju rijeku, našli raj bez prirodnih neprijatelja i počeli se razmnožavati. Danas ih ima oko 200, terorišu lokalne ekosisteme i šire se brže nego što ih država uspijeva kontrolisati.
🐉 Zmajevi: ogledalo naših strahova i nada
Zmajevi su kao kulturni Rorschachov test: svako društvo je u njih upisalo vlastite strahove i nade. U Kini, gdje je sve zavisilo od kiše, zmaj je bio donosilac plodnosti i blagostanja. U Mezopotamiji, često razorenoj poplavama, neman Tiamat je simbol haosa koji prijeti da proguta svijet. U grčkim mitovima, Heraklo i Apolon ubijaju čudovišta kako bi uspostavili red i razum. U kršćanskoj Evropi zmaj postaje oličenje paganstva i zla koje sveci moraju uništiti, dok u Mezoamerici pernati Quetzalcoatl nije neprijatelj nego bog znanja i civilizacije.
Kako je moguće da se slične priče javljaju svuda, a nose toliko različit smisao? Ljudi su svuda nailazili na zmije, krokodile i ogromne kosti, dok su prirodne sile poput poplava i suša oblikovale njihovu maštu. Zmajevi nisu morali putovati da bi postali univerzalni, svaka kultura ih je stvorila sama. Ono što se mijenjalo bio je okvir: da li je zmaj haos koji treba savladati ili sila koja donosi život.
Na kraju, priča o zmaju je manje o reptilu, a više o nama. U mitovima, ukrotiti ili ubiti zmaja znači preći u novu fazu: iz divljine u civilizaciju, iz neznanja u znanje, iz nemoći u kontrolu. Zmaj je vječna metafora našeg odnosa prema nepoznatom, prijetnja koja plaši, ali i izazov bez kojeg nema rasta.
CITAT
Prijateljstvo obično počne rečenicom: “Šta? I ti? Mislio sam da sam jedini.”
C. S. LEWIS