#125 Jerusalem: 43 puta osvojen grad
The History of Jerusalem - Vincent Lemire & Christophe Gaultier (knjiga u stripu), Braquo | Salamander | Državni službenik (TV serije), Do Ten Times as Much - Bryan Caplan (članak)
PREPORUKE
Kako je Jerusalem postao srce svijeta
📕 KNJIGA: The History of Jerusalem: An Illustrated Story of 4,000 Years - Vincent Lemire & Christophe Gaultier
Ako postoji grad koji najbolje pokazuje koliko je čovjek uporan u traženju smisla, onda je to Jerusalem.
Na svega nekoliko kvadratnih kilometara smjenjivali su se narodi, carstva i vjere. Tamo gdje je kralj Solomon (Sulejman) podigao Prvi hram, Rimljani su kasnije sagradili hram Jupitera, kršćani podizali crkve, a muslimani Kupolu na stijeni i Al-Aksu. Danas je to najsvetije mjesto za tri svjetske religije i prostor koji više od četiri hiljade godina pokreće vjeru, strahopoštovanje i ambiciju.
Nekoliko zanimljivih činjenica:
Jerusalem je kroz historiju osvojen 43 puta i 23 puta bio pod opsadom.
Postojala su dva Solomonova hrama: prvi je srušio babilonski kralj Nabukodonosor, a drugi Rimljani šest stoljeća kasnije.
Na mjestu gdje je, prema predaji, Abraham (Avram, Ibrahim) trebao žrtvovati sina, danas se nalazi stijena, ista ona s koje je, prema islamu, poslanik Muhamed uznesen na nebo.
Lemire i Gaultier kroz tekst i crtež pokazuju kako je svaka epoha pokušavala objasniti zašto baš taj grad ima direktnu liniju s nebom. Ova knjiga u stripu se čita brzo, ali dugo ostaje u mislima, kao podsjetnik da historija nije samo niz ratova i ruševina nego i priča o ljudskoj potrebi da pronađe sveto mjesto na zemlji.
Tri serije o policajcima, kriminalu i korupciji
🎥 TV SERIJE: Braquo | Salamander | Državni službenik
Veronika Tasić Vušurović iz Beograda prvi put gostuje kao autorica u Preporukama, ali je već dugo tu kao pažljiva čitateljica i prijateljica. Više puta mi je sugerisala teme koje sam kasnije obradio, pa se ovaj tekst čini kao njen zasluženi debi. Veronika je savjetnica s bogatim iskustvom u biznisu, ali prije svega neko ko iskreno voli ljude i uživa u tome da ih povezuje. Ako na nekom događaju vidite osobu koja vodi razgovor, stvara dobru atmosferu i diže energiju u sali, vjerovatno je to ona.
Piše Veronika Tasić Vušurović
U prošlom broju ste čitali o tri odlične britanske detektivske serije, a sada je red na tri serije o policajcima, dubokom kriminalu, zaverama i korupciji. Dolaze sa našeg kontinenta i, ne, nisu na engleskom jeziku. Imaju snažne i uverljive likove, kompleksne zaplete i stalne moralne dileme (i sunovrate).
Braquo
Ova francuska kriminalistička serija iz 2009. govori o timu policajaca iz Pariza koje život nije mazio i koji u svom poslu ne prezaju ni od čega. (Polu)svet u kome se kreću je korumpiran, zao i prepun nasilja. Tu su i ruska i turska mafija, ogoljene scene brutalnosti (ne gledati sa decom), vrtoglava dinamika i neizvesnost na kraju svake epizode. Seriju je kreirao Olivier Marchal, nekadašnji policajac, a ako se sećate zgodnog mladića iz kultnog francuskog filma Betty Blue, sada zreli Jean-Hugues Anglade je i dalje zgodan.
Salamander
Belgijanci su 2012. snimili seriju o policajcu starog kova koji se, kroz istragu o zataškanoj pljački 66 sefova iz privatne banke u Belgiji, uhvatio u koštac ne samo sa kriminalcima već i sa establišmentom. Strogo čuvane tajne najuspešnijih i najmoćnijih ljudi u Belgiji (uključujući i kraljevsku porodicu) na putu su da budu otkrivene, kao i sva njihova pohlepa, gramzivost, korupcija i zločinačko udruživanje. Nakon šest godina snimljena je i druga sezona, a seriju su čak otkupili Amerikanci kako bi je preradili za svoje tržište (i nisu odmakli dalje od pilot-epizode).
Državni službenik
Ovde se ne radi o činovniku u nekom penzionom fondu, već o službama bezbednosti i njihovoj nezajažljivoj gladi da kontrolišu sve i svakog u državi. Kroz nekoliko sezona pratimo Lazara, mladog agenta srpske BIA-e, čiji operativni rad nosi ogromnu odgovornost i dovodi ga u nerešive moralne dileme. Trgovci oružjem, ljudima, drogom, informacijama, prisluškivanje, zataškavanje i nameštaljke, ucene i iznude, otmice i prevare, plaćene ubice i oni koji to rade iz hobija — svako svakog špijunira! Odlična gluma, zanimljivi zapleti i bliske teme.
Koliko truda je dovoljno?
📰 ČLANAK: Do Ten Times as Much - Bryan Caplan
Ekonomista Bryan Caplan kaže da je ključ uspjeha jednostavan: radi deset puta više. Kako savladati novu temu, popraviti prodaju ili postati bolji govornik?
Čitaj deset puta više o temi koja te zanima.
Nazovi deset puta više kupaca.
Održi deset govora umjesto jednog.
Na prvi pogled to zvuči pretjerano. Ali, ruku na srce, većina ljudi se ne trudi, pa deset puta više često i nije toliko.
Ponekad to znači i ozbiljnu investiciju vremena. Na primjer, da stvarno naučimo novi jezik, trebalo bi nam oko dvije hiljade sati. Ako nam se ne da uložiti toliko, vjerovatno nam to jednostavno nije prioritet, što je sasvim u redu.
Slično je primijetio i psiholog Anders Ericsson, koji je proučavao vrhunske muzičare. Najbolji među njima nisu bili rođeni genijalci, nego oni koji su proveli najviše sati s instrumentom. Ali nisu samo svirali, već su slušali učitelje, popravljali greške i probali drugačije. Ukratko, nisu radili više da bi ponavljali isto, nego da bi svaki put nešto naučili.
Jer napredak rijetko dolazi od jednog velikog skoka. Češće od deset malih, svaki put za nijansu boljih od prethodnog.
ZANIMLJIVOSTI
⏳ Životni vijek: čudo u dva stoljeća
Od kamenog doba do početka 19. stoljeća životni vijek čovjeka se nije puno promijenio.
Prosjek se kretao oko 30 do 35 godina, bez obzira na kontinent ili epohu. Sve je bilo organski: bez pesticida, bez zagađenja, bez prerađene hrane. Ipak, polovina djece nije doživjela odraslo doba.
A onda se, u samo dvjesto godina, dogodilo nešto izvanredno. Dužina života se udvostručila!
Danas globalni prosjek iznosi oko 73 godine, a u mnogim zemljama prelazi 80.
Razlog nije priroda nego nauka.
💉 Vakcine su iskorijenile bolesti koje su stoljećima ubijale milione ljudi.
🚰 Čista voda i kanalizacija prepolovile su smrtnost u gradovima.
👶 Sigurniji porođaji i antibiotici spasili su majke i novorođenčad.
Zato, kad neko kaže da se „nekad živjelo zdravije“, vrijedi se sjetiti da bi tada većina nas bila mrtva prije tridesete.
🪐 Paradoks Andromede: iluzija sadašnjeg trenutka
Zamisli da stojiš i gledaš u nebo. Pored tebe prolazi prijatelj i u istom trenutku oboje pogledate prema galaksiji Andromeda, udaljenoj oko dva i po miliona svjetlosnih godina.
Iako ste gotovo na istom mjestu, fizika kaže da ne gledate isti trenutak!
Ti „vidiš“ događaje koji se tamo dešavaju u ponedjeljak, a tvoj prijatelj, koji se kreće, u četvrtak iste sedmice.
Naravno, oboje primate iste zrake svjetlosti koje su krenule prema nama prije dva i po miliona godina. Razlika je u tome kako svako od vas određuje šta znači sada.
Einsteinova teorija relativnosti pokazuje da ne postoji jedno univerzalno „sada“ koje vrijedi za cijeli svemir. Svako biće ima svoje, zavisno od brzine i položaja u prostoru.
Na malim razdaljinama to ne primjećujemo, ali na kozmičkim skalama razlika postaje ogromna. Čak i ako hodaš brzinom od jednog metra u sekundi, tvoj „sadašnji trenutak“ na Andromedi pomjeri se za tri dana.
Naš osjećaj zajedničkog trenutka postoji samo zato što smo, u svemirskim razmjerama, mali i spori. A možda baš zato to naše malo, ljudsko sada, koje dijelimo s drugima, vrijedi još više.
⚡ Slavenska mitologija: tragovi koji još žive
Prije nego što su stigli krst i polumjesec, naši su preci svijet objašnjavali kroz prirodu. Grom nije bio samo buka na nebu, nego znak da se Perun opet posvađao s Velesom.
Perun i Veles
Na vrhu slavenskog svijeta bio je Perun, bog neba, munje i pravde. Njegov suparnik Veles vladao je podzemljem, stadima i blagom, često u obliku zmije ili zmaja. Kad bi zagrmilo, govorilo se da Perun gađa Velesa koji je ukrao blago ili duše. Kao Zeus i Had ili Thor i Loki, i oni su predstavljali vječnu borbu između neba i zemlje, svjetla i tame.
Bogovi blizu ljudi
Naši bogovi nisu sjedili na Olimpu. Bili su svuda oko nas: u hrastovima, rijekama i ognjištima. Mokoš je štitila žene i plodnost, Dabog donosio sunce i sreću, a Rod i Rozanice čuvali su život i sudbinu. Nije bilo knjiga ni svećenika, samo priče, pjesme i običaji koji su se prenosili s koljena na koljeno.
Preživjeli u novim likovima
Kad je došlo kršćanstvo, stari bogovi nisu nestali, samo su promijenili imena. Perun je postao Sveti Ilija Gromovnik, koji i danas „vozi kola kroz oblake“. Veles je preživio kao „zmija-čuvarica“ ispod kućnog praga. A ples Dodola, kada djevojke pjevaju i zazivaju kišu, čuva sjećanje na davne obrede plodnosti.
Slavenska mitologija nikada nije bila zapisana. Sve što znamo preživjelo je kroz predanja, pjesme i običaje. Njeni tragovi danas žive u jeziku, narodnim vjerovanjima i praznicima koji su vremenom promijenili značenje.
CITAT
I ono što radiš loše jednako je dio tvog stila kao i ono što radiš dobro.
MARTIN SCORCESE